Zapad gubi bitku protiv Kine u globalnim lancima snabdjevanja čiste energije
Kako bi se suprotstavile kineskoj dominaciji u globalnim lancima snabdjevanja čiste energije, zapadne zemlje pokušavaju da izgrade sopstvene proizvodne kapacitete i osiguraju pouzdano i pristupačno snabdjevanje. Međutim, ti napori mogli bi biti nedovoljni i doći prekasno, budući da istraživanje Rystad Energy pokazuje da će ovo širenje koštati do 700 milijardi dolara i da neće imati značajan efekat prije 2030. godine.
Istraživanje pokriva potrošnju potrebnu za izgradnju domaćih lanaca snabdjevanje koji uključuju rudarenje materijala, preradu, rafiniranje i proizvodnju za solarnu energiju, vjetar i baterije – kamen temeljac budućeg energetskog sistema. Ukupni trošak za te sektore među zapadnim zemljama biće blizu 700 milijardi dolara.
Povećan fokus Zapada na energetsku sigurnost zbog rata u Ukrajini, početkom 2022. godine, prisilila je vlade da preuzmu veću odgovornost za lance snabdjevanja obnovljive energije i čiste tehnologije. Kina, na primjer, dominira proizvodnjom solarnih i baterijskih ćelija, a uz sve veću zabrinutost oko pouzdanosti, EU i SAD pokrenuli su velike planove za preokret ove zavisnosti.
Oslanjanje na jednog jedinog trgovinskog partnera za važnu proizvodnju ili sirovine je samo po sebi rizično. Kako se energetska tranzicija ubrzava i potražnja za pristupačnim kapacitetima čiste energije raste, Zapad mahnito pokušava slomiti kinesko uporište u lancima snabdjevanja, kako bi povećao stope usvajanja i smanjio troškove. Međutim, ove zemlje vode tešku bitku i biće potrebno mnogo godina i značajna ulaganja da bi se postigao efekat.
Audun Martinsen, voditelj istraživanja lanca snabdjevanja, Rystad Energy
Osim domaćih izvora, Kina je angažovana i van svojih granica u potrazi za sirovina. Na primjer, Kina je uložila u afričke projekte rudarenja rijetkih zemnih minerala, uključujući ekstrakciju litija u zemljama poput Namibije. To će povećati globalno snabdjevanje, ali postoji samo nekoliko zemalja koje se nalaze na većini mineralnih naslaga potrebnih za lanac snabdjevanja obnovljivom energijom. Ako druge nacije žele smanjiti svoju ovisnost o materijalima pod kontrolom Kine, problem nije toliko u proširenju rudarskih kapaciteta koliko u prekidanju trgovačkih puteva tih materijala kako bi oni završili na mjestima obrade i proizvodnje izvan Kine.
Kina uložila 140 milijardi dolara, ostatak svijeta 20 milijardi
Sposobnost obrade, pročišćavanja i proizvodnje materijala za razvoj čiste energije zahtijevaće značajna ulaganja prije nego što se uspostavi pouzdan lanac snabjevanja. Kineska godišnja ulaganja u izgradnju proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta porasla su s 10 milijardi dolara u 2016. na 140 milijardi dolara u 2023. Kao rezultat toga, njen solarni kapacitet porastao je sa 14 gigavata izmjenične struje (GW) na 850 GW, a kapacitet baterijskih ćelija skočio sa 126 gigavat-sati (GWh) na 1.550 GWh. Poređenja radi, kombinovana godišnja ulaganja u svim drugim zemljama porasla su za samo 7 milijardi dolara u 2016. na 20 milijardi dolara u 2023. godini.
Razni programi i politike u EU-u i SAD-u pokušavaju izjednačiti uslove. Američki Zakon o smanjenju inflacije pokrenuo je nekoliko novih inicijativa, uključujući unosne grantove za podsticanje izgradnje baterijskih ćelija, solarnih modula i proizvodnje komponenti za vjetar širon zemlje. Međutim, niz projekata izvan Kine manji je od četvrtine ulaganja potrebnih za potpuno odvajanje od Kine. Sveukupno, potrebno je 700 milijardi dolara ulaganja u rudarstvo i proizvodnju kako bi se prekinula kineska dominacija na tim tržištima.
Uz prednost u proizvodnji i rudarstvu, Kina ima prednost u znanju i intelektualnom vlasništvu jer kineske kompanije posjeduju bezbroj patenata i predvode razvoj novih tehnologija. To će takođe smanjiti brzinu kojom EU i SAD mogu sustići Kinu, pomjerajući vremensku granicu samodovoljnosti do 2030 godine. Takođe će biti potrebno recikliranje minerala velikih razmjera, uključujući već upotrebljenu opremu, što uključuje i cilj EU da 25% svoje potražnje minerala proizvede iz recikliranja.
