TE Tuzla 3: Umjesto uglja biomasa – ekolozi tvrde da to nije rješenje
Elektroprivreda BiH i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su mandatno pismo za Projekt pretvaranja Bloka 3 Termoelektrane “Tuzla” u postrojenje na bazi drvne biomase.
EBRD je tako potvrdio zainteresovanost da razmotri učešće u Projektu konverzije Bloka 3 TE “Tuzla”, koji trenutno kao energent za proizvodnju koristi ugalj, u kombinovano toplotno i energetsko postrojenje na bazi drvne biomase. EBRD bi osigurao dugoročno finansiranja projekta kreditom od 50 miliona eura, ali će to da zavisi od rezultata daljnje procjene Projekta.
Direktorica EBRD-a za BiH izjavila je ovo dio šireg nastojanja o dekarbonizacije BiH, kako bi ovaj proces bio održiv i kako bi se osigurala proizvodnja, pa čak i uzgoj, biomase za proizvodnju električne energije.
Blok 3 TE “Tuzla” prestaje sa radom na ugalj do kraja 2023. godine. Nastavak rada tog kogeneracijskog Bloka, koji je daljinski grije gradove Tuzlu i Lukavac, moguć je samo ukoliko se postrojenje uskladi sa zahtjevima Direktive o industrijskim emisijama (IED).
Grijanje na biomasu i otpad nije rješenje – tvrde u „Bankwatchu“
Međutim, iz organizacije “Bankwatch” upozoravaju da bi projekat elektrane, koja bi kao gorivo koristila biomasu, al i otpad, mogao da bude “opasna avantura”, u pogledu finansiranja, kvaliteta vazduha i klimatskih ciljeva.
U “Bankwatchu” navode da EPBiH planira da blok Tuzla 3, u budućnosti, radi uglavnom na biomasi, prvenstveno na drvetu vrbe, koje brzo raste i koje bi se sadilo u blizini.
EPBiH razmatra da ukupno 1.075 hektara u rudnicima Kreka, Breza i Đurđevik pretvori u polja vrbe. Prema analizi “Bankwatcha”, energetski usjevi, u količinama neophodnim za planirani kapacitet, zahtijevali bi pet do šest puta više površine, odnosno ukupno 6.042 hektara.
Energetska vrba ili, kako je još zovu, brzorastuća vrba, mogla bi da postane jedno od rešenja za probleme sa grejanjem. Već od druge, odnosno treće godine dobijaju se prinosi od najmanje 30-40 tona biomase po hektaru i energetskog izvora u obliku krupnih opiljaka, briketa i peleta. Ono što je izuzetno važno je to da ova biljka obezbeđuje konstantanu žetvu tokom svog životnog vijeka koji traje do 30 godina.
Osim toga, spaljivanje otpada umanjilo bi napore da se poveća recilikliranje u BiH. Postavljeni ciljevi od 20 % recikliranog otpada u BiH – nije ostvaren. Tačnije, podaci Evropske agencije za životnu sredinu pokazuju da je u 2019. ta brojka bila na nuli.
Spaljivanje, a ne recikliranje otpada, donosi i rizik od povećanja uvoza otpada u BiH, jer je količina neopasnog otpada, u cijelom Tuzlanskom kantonu, nedovoljna za postojeće kapacitete.
Sunce umjesto drveta i otpada
Umjesto biomase i otpada, “Bankwatch” predaleže sunce. Prema Globalnom solarnom atlasu Svjetske banke, Tuzla ima solarni potencijal od 1.100 kWh/m2 godišnje. Poređenja radi, grad Ludvigsburg u Njemačkoj, ima isti solarni potencijal kao Tuzla. Tamo više od dvije godine radi najveća solarna termoelektrane u zemlji, koja snabdijeva lokalni sistem daljinskog grijanja.
Grad Tuzla bi, takođe, mogao dati prednost korištenju solarnih i drugih održivih izvora energije, kао što su geotermalni izvori i energija vjetra, tvrde u ovoj organizaciji.
