MMF: energetski sektor u Srbiji u boljem stanju nego ranije

Šef Misije MMF-a u Srbiji Donal Mekgetigan ocijenio je da su u prethodnom periodu sprovedene značajne reforme i da je energetski sektor u Srbiji u boljem stanju nego u vreme kada je program sa MMF započet.

Mekgetigan je ukazao na to da je energetski sektor u središtu stend-baj aranžmana, pri čemu je pohvalio dosadašnji rad Ministarstva i Vlade Srbije.

Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o unapređenju regulatornog okvira i sprovođenju reformi u energetskom sektoru, posebno u „Elektroprivredi Srbije“, tekućim i planiranim investicijama i strateškim pravcima razvoja u ovoj oblasti.

Đedović Handanović je na sastanku sa delegacijom MMF-a, koju predvodi šef Misije Donal Mekgetigan, istakla da je za manje od godinu dana od formiranja Vlade, Ministarstvo rudarstva i energetike ostvarilo značajne rezultate praktično u svim oblastima.

Izmjene zakona omogućile investicije vredne 1,2 milijarde evra

Ona je navela da su u zakonodavnoj sferi usvojene izmene i dopune Zakona o korišćenju OIE, čime su stvoreni uslovi za više zelenih megavata, uz očuvanje stabilnosti energetskog sistema.

Prema njenim rečima, to je omogućilo sproveđenje prvih aukcija za dodelu tržišnih premija za OIE, koje su rezultirale sa novih više od 700 megavata proizvodnih kapaciteta iz OIE i investicijama vrednim 1,2 milijarde evra, što će pozitivno uticati i na rast BDP.

Takođe, izmenama Zakona o energetici i formiranjem nezavisne Republičke komisije za energetske mreže, zadužene za kontrolu poslovanja operatora prenosnog sistema električne energije i operatora transportnog sistema prirodnog gasa, omogućena je uspešna reforma gasnog sektora, predočila je ministarka.

Pored toga, kako je navela, značajne reforme na unapređenju upravljanja EPS-om realizovane su u toku ove godine i njihovo sprovođenje se nastavlja.

Izrada strateških dokumenata u završnoj fazi

Ministarka je rekla da je u završnoj fazi izrada strateških dokumenata – nove strategije razvoja energetike i integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kojima će biti postavljeni ključni ciljevi u pogledu povećanja učešća OIE u energetskom miksu, smanjenja emisije štetnih gasova i povećanja energetske efikasnosti.

Ona je podsetila na to da je Vlada donošenjem Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. sa projekcijama do 2030. godine, utvrdila listu prioritetnih projekata koji obuhvataju sve delove energetskog sektora.

Đedović Handanović je, takođe, navela da se privode kraju radovi na izgradnji gasne interkonekcije sa Bugarskom, kojom ostvarujemo pristup novim izvorima snabdevanja gasom, pre svega iz Azerbejdžana.

U završnoj fazi je i izgradnja novog bloka TE Kostolac B3, snage 350 megavata, koji će doneti veću sigurnost snabdevanja električnom energijom, rekla je ona i dodala da prioriteti za naredni period obuhvataju, između ostalog, izgradnju RHE Bistrica, koja je ključna za bržu integraciju OIE, nastavak ulaganja u prenosnu mrežu i jačanje povezanosti sa zemljama regiona i sa Evropskom unijom.

Prema njenim rečima, pokrenute su i značajne investicije u distributivnu mrežu, koje će omogućiti veću pouzdanost snabdevanja uz smanjenje gubitaka na mreži.

Naftovod prema Mađarskoj za diverzifikaciju snabdevanja

Takođe, započeli smo pripreme za izgradnju naftovoda ka Mađarskoj koji će omogućiti diverzifikaciju i u oblasti snabdevanja sirovom naftom, istakla je ministarka.

Ona je ukazala na to da među prioritete tog ministarstva spada i podrška lokalnim samoupravama i domaćinstvima u cilju značajnog smanjenja potrošnje energije.

U saradnji sa Svetskom bankom obezbedili smo 50 miliona dolara koji će biti utrošeni na sufinansiranje unapređenja energetske efikasnosti oko 50.000 domaćinstava, nakon što je već 20.000 domaćinstava bilo ranije obuhvaćeno obim programom, ukazala je Đedović Handanović.

Kako je navela, u ovoj godini potpisani su ugovori sa 131 lokalnom samoupravom, vrednosti 1,8 milijardi dinara, a većina tih gradova i opština raspisala je javne pozive za građane, pri čemu broj prijavljenih ukazuje na to da je interesovanje veliko.

Ministarka je prenela i da je sproveden i javni poziv za unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama, gde je predviđena sanacija 21 objekta, a napreduju i projekti energetske sanacije VMA, kao i 26 zgrada centralne vlasti, na kojem prve radove očekujemo već početkom sledeće godine.

Na sastanku je razgovarano i o uspešnim reformama pokrenutim u EPS-u, imenovanju profesionalnog Nadzornog odbora, kao i o narednim koracima u reformi tog preduzeća.

Takođe, bilo je reči o zaštiti energetski ugroženih kupaca i pripremljenosti energetskog sektora za narednu zimu, gde je situacija ocenjena kao dosta povoljnija u odnosu na prethodnu godinu, posebno kad je reč o hidrologiji, rezervama uglja i rezervama gasa.

Razgovarano je i o novom nametu na ruski gas, koji je najavila Vlada Bugarske i posledicama njegove eventualne primene.

Misija MMF, koja je juče započela posetu povodom drugog razmatranja rezultata aktuelnog stend-baj aranžmana sa Srbijom, boravi u našoj zemlji do 31. oktobra.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *