EU razmišlja o parcijalnom izlasku iz Ugovora o energetskoj povelji zbog brige o klimi

Evropska unija razmatra prijedlog za izlazak iz međunarodnog energetskog sporazuma zbog brige o klimatskim promjenama, ostavljajući mogućnost pojedinim zemljama da ostanu u modifikovanoj verziji ovog sporazuma.

Ugovor o Energetskoj povelji iz 1998. omogućava energetskim kompanijama da tuže vlade zbog politika koje štete njihovim investicijama, što je sistem prvobitno osmišljen da podrži ulaganja u sektor.

Međutim, posljednjih godina korišten je da dovede u pitanje klimatske politike koje zagovaraju obustavljanje projekata fosilnih goriva i tako podriva napore za rješavanje problema globalnog zagrijavanja.

Evropska komisija je saopštila da se koordinisani izlazak EU iz sporazuma čini ” neizbježnim “, nakon što su zemlje članice, uključujući Francusku, Njemačku, Holandiju, Poljsku i Španiju, pojedinačno objavile planove za izlazak.

Međutim, nekoliko zemalja, uključujući Kipar, Mađarsku i Slovačku, nagovijestile su da bi možda radije ostali u modifikovanoj verziji sporazuma – ostavljajući Briselu da traži put naprijed koji bi umirio sve članice Unije.

U novom prijedlogu, o kojem će diplomate zemalja EU raspravljati ove sedmice, navodi se da bi 27 zemalja EU trebalo da se slože da zajednički napuste sporazum, ali da istovremeno neke pojedinačne zemlje EU ostanu u moderniziranoj verziji sporazuma.

To bi dalo zemljama EU i zakonodavcima, koji se zalažu za izlazak “uvjeravanja da će doći do ranijeg i brzog povlačenja EU”, navodi se u prijedlogu u koji je Rojters imao uvid.

To bi takođe moglo deblokirati planiranu modifikaciju sporazuma – koji je imao za cilj rješavanje nekih klimatskih problema, ali je naišao na različit prijem od strane zemalja EU i kritike od strane ekoloških aktivista, a zatim pustiti neke zemlje EU da ostanu u moderniziranom sporazumu, navodi se u dokumentu.

Odluka oko 50 država-potpisnica sporazuma, da odobre nadogradnju, je na čekanju, dok zemlje EU raspravljaju o svom narednom potezu.

U postojećem stanju, nereformisani sporazum ima “klauzulu o prestanku trajanja” koja štiti postojeće investicije u fosilna goriva u Evropi 20 godina, čak i nakon izlaska Evropske unije iz njega.

EU smatra da to podriva njene ciljeve klimatskih promjena. Reformisana verzija bi dozvolila EU da skrati tu zaštitu, ali bi i dalje trajala 10 godina.

Prijedlog je izradila Švedska, koja predsjedava EU po principu rotacije i predsjedava pregovorima između zemalja EU. Ako dobije podršku zemalja, Brisel bi izradio nacrte zakona za nastavak izlaska EU iz Ugovora o energetskoj povelji.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *