Zagađenje vazduha uzrok prijevremene smrti 238.000 ljudi u EU

Zagađenje vazduha finim česticama PM2.5 dovelo je do najmanje 238.000 prijevremenih smrti u Evropskoj uniji u 2020. godine. Ovo se navodi u Izvještaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA).

Fine čestice ili PM2,5, su termin za sitne čestice koje su obično nusproizvod izduvnih gasova automobila ili elektrana na ugalj. Njihova mikro veličina omogućava im da putuju duboko u respiratorni trakt, pogoršavajući rizik od bronhitisa, astme i bolesti pluća.

Takođe 2020. godine, izloženost azot-dioksidu (NO2) iznad preporučenog praga Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dovela je do 49.000 prijevremenih smrti u EU, saopštila je EEA i dodala da je akutna izloženost ozonu (O3) prouzrokovala preranu smrt 24.000 ljudi.

Prema analizi Evropske agencije za zaštitu životne sredine, zagađenje vazduha i dalje predstavlja značajan rizik po zdravlje u Evropi, uzrokuje hronične bolesti i preranu smrt. Godine 2020. 96% urbanog stanovništva EU bilo je izloženo koncentracijama finih čestica (PM2,5) iznad nivoa smjernica Svjetske zdravstvene organizacije od 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3) vazduha.

„Kada se uporedi 2020. sa 2019. godinom, broj preranih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati zagađenju vazduha porastao je za PM2,5, ali se smanjio za NO2 i O3“,

Od 2005. do 2020. broj smrtnih slučajeva zbog  izloženosti PM 2,5 pao je za 45% u EU. Ako se ovaj trend nastavi, očekuje se da će EU ispuniti cilj akcionog plana o nultom zagađenju, a to je smanjenje broja prijevremenih smrti za 55 % do 2030. godine.

Gubitak biodiverziteta, šteta na šumama, usjevima

Zagađenje vazduha šteti kopnenim i vodenim ekosistemima. U 2020. godini, štetni nivoi taloženja azota zabilježeni su na 75% ukupne površine ekosistema EU.

Ovo je 12% manje u odnosu na 2005., dok je cilj akcionog plana EU o nultom zagađenju – smanjenje od 25% do 2030. godine.

Prema analizi EEA, 59% šumskih površina i 6% poljoprivrednog zemljišta bilo je izloženo štetnim nivoima ozona u Evropi 2020.

Ekonomski gubici zbog uticaja ozona na prinose pšenice iznosili su, u 2019. godini, oko 1,4 milijardi evra u 35 evropskih zemalja, a najveći gubici zabilježeni su u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Turskoj.

Više od polovine emisija finih čestica rezultat korišćenja energije u zgradama

Glavni izvor zagađenja česticama u Evropi je sagorijevanje goriva u stambenom, poslovnom i institucionalnom sektoru, pokazuje analiza EEA. Ove emisije su uglavnom povezane sa sagorijevanjem čvrstih goriva za grijanje zgrada. U 2020. godini, sektor je bio odgovoran za 44% emisija PM10 i 58% PM2,5.

Drugi značajni izvori ovih zagađivača uključuju industriju, drumski saobraćaj i poljoprivredu.

Poljoprivreda je takođe bila odgovorna za veliku većinu (94%) emisija amonijaka i više od polovine (56%) emisija metana. Za azotne okside, glavni izvori su bili drumski saobraćaj (37%), poljoprivreda (19%) i industrija (15%).

Sveukupno, emisije svih ključnih zagađivača vazduha u EU nastavile su da opadaju u 2020. godini. Ovaj trend je nastavljen od 2005. godine uprkos značajnom povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU u istom periodu, navodi se u analizi EEA.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *