Zagađenje vazduha i depresija povezani sa smrću od srčanih bolesti

Zagađenje vazduha povezano je sa stresom i depresijom, što osobe mlađe od 65 godina dovodi u povećan rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti.

Ovo su rezultati istraživanje koje je predstavljeno na naučnom kongresu Evropskog kardiološkog društva, na osnovu studije provedene u više od 3.000 okruga u SAD-u sa 315 miliona stanovnika.

“Naša studija pokazuje da vazduh koji udišemo utiče na naše mentalno zdravlje, što dalje utiče na zdravlje srca”, rekao je glavni autor studije dr Shady Abohashem sa Harvard Medical School iz Bostona.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) zagađenje vazduha bilo je uzrok 4,2 miliona prijevremenih smrti širom svijeta u 2019. godini. Mentalna bolest je takođe povezana s prijevremenom smrću.  Ova studija je ispitala da li su zagađenje vazduha i loše mentalno zdravlje međusobno povezani i imaju li zajednički uticaj na smrt od kardiovaskularnih bolesti.

Naši rezultati otkrivaju dvostruku prijetnju od zagađenja vazduha: ono ne samo da pogoršava mentalno zdravlje već i značajno povećava rizik od smrti zbog srčanih oboljenja, koja se povezane sa lošim mentalnim zdravljem. Strategije javnog zdravstva hitno trebaju da riješe i kvalitet vazduha i mentalno zdravlje u cilju očuvanja kardiovaskularnog zdravlja.

dr Shady Abohashem

Studija se fokusirala na čestice manje od 2,5 mikrometara u prečniku, koje se takođe nazivaju fine čestice ili PM2.5. Oni potiču od izduvnih gasova vozila, sagorevanja u elektrana, sagorevanja drveta i predstavljaju najveći rizik po zdravlje.

Okruzi sa prljavim vazduhom (visoke koncentracije PM2,5) imale su 10% veću vjerovatnoću da će prijaviti visoke nivoe lošeg mentalnog zdravlja (Poor Mental Health – PMH) u odnosu na okruge sa čistim vazduhom (niske koncentracije PM2.5).

Taj rizik je bio izrazito veći u okruzima sa visokom zastupljenošću manjinskih grupa ili siromaštvom. Veza između lošeg mentalnog zdravlja i prijevremene kardiovaskularne smrtnosti bila je najjača u okruzima s višim nivoima (iznad preporučenih visina SZO: ≥10 µm 2 ) zagađenja. U ovim okruzima, viši nivoi PMH bili su povezani sa trostrukim povećanjem preranog kardiovaskularnog mortaliteta u poređenju sa nižim nivoima PMH. Osim toga, jedna trećina rizika od preranih kardiovaskularnih smrti uzrokovanih zagađenjem je objašnjena povećanim opterećenjem mentalnog zdravlja.

Izvor: Science daily

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *