Gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli 16 puta od 2018. do 2022. – može li solarna energija pomoći?

Gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli su 16 puta u periodu od 2018. do 2022. godine.

Suše, poplave i grad su od 2013. do 2019. godine, prouzrokovale štete u poljoprivredi u vrijednosti od ukupno 1,2 milijarde evra.

Sušni periodi i povećane temperature postaće sve izraženiji izazovi za hrvatske poljoprivrednike, a predviđa se da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe biti najosjetljiviji sektori u sljedećim decenijama.

Nova Studija o potencijalu upotrebe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj, koju je OIE Hrvatske predstavio – nudi odgovore na te izazove.

Agrosunčane elektrane predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka omogućavajući istovremenu proizvodnju hrane i električne energije, naglašeno je na predstavljanju.

O budućnosti ove tehnologije najbolje govore riječi francuskog predsjednika Makrona koji je izjavio da će agrosunčane elektrane biti jedan od temelja francuskog energetskog sistema. Hrvatska je omogućavanjem postavljanja agrosunčanih i sunčanih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju upotrebe poljoprivrednih zemljišta, prepoznala njihovu vrijednost. Moram istaknuti kako je prvi impuls krenuo upravo iz OIEH gdje smo pionirski promovisali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od 10 zemalja EU-a koje su se odlučile za njenu primjenu.

 Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske.

Stručnjaci naglađavaju da je Studija detaljnom i sveobuhvatnom analizom identifikovala da su vinogradarstvo, voćarstvo, uzgoj aromatičnoga i ljekovitog bilja, trave i ribarstvo najprikladnije poljoprivredne grane za primjenu agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj.

S druge strane, za povrtlarstvo, proizvodnju žitarica, industrijskoga i krmnog bilja zaključeno da je te kulture, zbog različitih razloga, još uvijek rano smatrati prikladnim za agrosunčane projekte te da se u tim slučajevima mogu pokrenuti samo manji, istraživački projekti za poljoprivredne kulture.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *