“Zeleni” fondovi iz EU ulažu milione dolara u kompanije za ugalj u Kini, Indiji, SAD

Evropski “zeleni” investicioni fondovi, koji su regulisani pravom EU ulažu u neke od najvećih svjetskih kompanija za ugalj, uz opravdanje da njihovo poslovanje nije u suprotnosti sa klimatskim ciljevima koje nalažu upravo suprotne investicije.

Evropski investitori imaju dionice u vrijednosti od najmanje 65 miliona dolara u velikim kompanijama za ugalj širom Kine, Indije, Sjedinjenih Država, Indonezije i Južne Afrike u okviru fondova koji su označeni kao “promovisanje ekoloških i društvenih” ciljeva prema pravilima EU, pokazala je analiza Climate Homea i medijskih partnera .

Sve zajedno, ove kompanije emituju oko 1.393 miliona tona ugljen-dioksida (CO2) u atmosferu svake godine, što ih stavlja među pet najvećih zagađivača u svijetu, da su države.

Investicije su u vlasništvu velikih finansijskih kompanija, uključujući BlackRock, Goldman Sachs i Fideuram, podružnicu najveće italijanske banke Intesa Sanpaolo. Većina analiziranih firmi potpisnice su Finansijske alijanse iz Glazgova za neto nulu (GFANZ), čiji se članovi obavezuju da će uskladiti svoje portfelje sa ulaganjima koja su povoljna za klimu.

Investicije koje je analizirao Climate Home izvršene su od strane fondova klasifikovanih prema članu 8 Uredbe EU o održivom financijskom otkrivanju (SFDR) , za koju se Evropska komisija nada da će obeshrabriti zeleno pranje (greenwashing) i promovisati održiva ulaganja kada je uvedena 2021. godine.

Član 8 – poznat kao svijetlozeleno – se u širem smislu odnosi na fond koji ima “ekološke i socijalne karakteristike”, dok se ‘tamnozeleni’ član 9 direktnije odnosi na održivost.

Međutim, grupa evropskih nadzornika finansijskog tržišta upozorila je ovog mjeseca da pravila imaju suprotan efekat i pozvala na reviziju sistema.

„Status proizvoda iz ‘Članka 8’ ili ‘Članka 9’ od samog početka se koristio u marketinškom materijalu kao ‘oznake kvaliteta’ za održivost, što posljedično predstavlja rizik od zelenog pranja i pogrešne prodaje”, rekli su u zajedničkom mišljenju Evropskoj komisiji. .

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *