Ulaganje u elektroenergetsku mrežu smanjuje cijene električne energije : Allianz Research
Ulaganje od 90 milijardi evra godišnje u elektroenergetsku mrežu EU moglo bi da smanji cijene električne energije za 11% do 2035. i 30% do 2040. godine.
Ovo se, između ostalog, navodi u analizi Allianz Research.
Evropski odgovor na “Drill, Baby, Drill” Donalda Trampa trebao bi biti “Plug, Baby, Plug“.
Prema izvještaju Allianz Researcha, Evropska unija treba da ulaže 90 milijardi evra godišnje – ukupno 2,3 biliona evra do 2050. godine – kako bi modernizovala električnu mrežu i podstakla energetsku tranziciju kontinenta.
Zastarjela evropska elektroenergetska infrastruktura i razlike u dizajnu tržišta postale su glavne prepreke za dostizanje klimatske neutralnosti.
Kao primjer se navodi kašnjenja u razvoju mreže koja je uzrokovala zaostatak od više od 800 GW vjetroelektrana i solarnih kapaciteta koji čekaju na priključak – skoro dvostruko više od trenutnog snabdijevanja.
Međutim, da bi se ispunio cilj EU o smanjenju emisija za 90% do 2040. godine, tempo ekspanzije obnovljive energije mora se ubrzati.
Allianz Research upozorava da će godišnje investicije možda morati premašiti 100 milijardi evra do 2040. godine.
Međutim, da bi se ispunio cilj EU o smanjenju emisija za 90% do 2040. godine, tempo ekspanzije obnovljive energije mora se ubrzati. Allianz Research upozorava da će godišnje investicije možda morati premašiti 100 milijardi eura do 2040. godine.
Distributivna mreža će zahtijevati najveći udio, najmanje 56% ukupnog finansiranja, sa 220 milijardi evra potrebnih do 2030. Njemačka, Francuska i Italija imaju najveće potrebe za investicijama, koje zajedno čine 50% potrošnje na distributivnu mrežu.
Prenosna infrastruktura, koja se mora proširiti za 28% do 2030. godine, zahtijevaće 694 milijarde evra do 2050. godine.
Osim nacionalnih mreža, kapacitet interkonekcije i skladištenja mora se udvostručiti do 2030., što zahtijeva dodatnih 10 milijardi evra godišnje.
Prema Allianz Researchu, predložene investicije mogle bi smanjiti konačne cijene električne energije za 11% do 2035. i 30% do 2040. godine.
Cijena nedjelovanja: Više cijene i ekonomski gubici
Bez nadogradnje mreže, troškovi zagušenja će porasti sa 2,5 milijardi evra u 2019. na 12,3 milijarde evra do 2030. godine i 56,7 milijardi evra do 2040.
Ovi troškovi bi povećali cijene električne energije za 22% do 2030. i do 103% do 2040. prema jednom o scenarija scenariju.
Ekonomske posljedice ne bi uključivale samo cijene električne energije, nego bi bio ugrožen i rast BDP-a i industrijsku konkurentnost.
Samo Njemačka bi se mogla suočiti s gubicima BDP-a od 1,6 biliona evra do 2050. godine.