Rekordna potrošnja električne energije u Hrvatskoj – Hrvati primorani da u julu uvoze struju

U Hrvatskoj je, u julu ove godine, zabilježena rekordna potrošnja električne energije, a Hrvatska je bila primora da uvozi električnu energiju

Juli 2023. ostaće upisan u istoriji kao najtopliji mjesec u posljednjih 120 000 godina, kako tvrdi Klimatski institut EU. Zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovini mjeseca trošene su ogromne količine električne energije za hlađenje.

U jednom satu potrošeno 3167 MWh

Tako je 17. jula između 14 i 15 sati u Hrvatskoj zabilježen ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, iznosio je čak 3167 MWh. Ovo je i najveći rekord u potrošnji u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom. Apsolutni rekord u jednom satu odnosio se i na najveće opterećenje Sistema, navodi se izvještaju o elektroenergetskom kretanju OIE Hrvatska.

U julu je uočava velika promjenjivost te porast dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog nepredvidivih vremenskih prilika tokommjeseca, ali i pojačanog uticaja turističke sezone. Zbog povećanje potrošnje u julu Hrvatska je bila prinuđena da uvozi električnu energiju.

Da je Hrvatska, na primjer, u juli imala dodatnih 1.700 MW sunčanih elektrana ili 1.780 MW vjetroelektrana, ne bi morala da uvoziti električnu energiju i imali bi uravnotežen elektroenergetski bilans. Iako su solarne elektrane napokon prešle 2% u proizvodnom miksu, tu činjenicu je zasjenio veliki uvoz električne energije koji je u julu činio 15,7% raspoložive energije za potrošnju.

Hrvatskoj hronično nedostaju OIE

Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u julu je iznosila 114.846 MWh, a faktor korištenja snage bio je 15,7%. Prosjek za mjesec juli u razdoblju od 2011. do 2022. iznosio je oko 20,0 %, što faktor korištenja snage VE u julu svrstava među najlošije.

Mjesec rekordnih temperatura i rekordne potrošnje još jednom nam je pokazao sve mane sistema, navodi se u izvještaju i dodaje da ovo je još jedan jasan signal da Hrvatskoj hronično nedostaju proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije za uravnoteženje bilansa.

Takvo kašnjenje u razvoju OIE košta Hrvatsku milione koje je primorana da izdvaja za uvoz električne energije. Dok se ne izgrade ovi proizvodni kapaciteti sigurnost snabdjevanja i sigurnost pogona elektroenergetskog sistema zavisiće i dalje o interkonekcijama i tržišnim cijenama na koje se ne može uticati.   

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *