Hrvatski nuklearni otpad definitivno stiže na granicu sa BiH

Radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, koju dijele Slovenija i Hrvatska, odlagaće se na Trgovskoj gori i u kasarni Čerkezovac, uz granicu sa BiH. Prva veći grad tu je Novi Grad u Republici Srpskoj, odakle je godinama stizao oštar protest. Ali, sada je stvar gotova, prenosi DW.

Prema ugovoru Slovenije i Hrvatske, Hrvatska od ove godine mora da preuzme svoj dio nuklearnog otpada.

Iako su Slovenci ponudili Hrvatima da zajedno grade odlagalište u blizini elektrane, Hrvatska je odbila, kako kažu stručnjaci, zbog visokih troškova. Zbog će se otpad prenositi u Hrvatsku, gde će ga skladištiti zajedno sa ostalim nuklearnim otpadom.

Čerkezovac lokacija od 1999.

Kasarna Čerkezovac je pomenuta kao lokacija odlagališta još u Programu prostornog uređenja Hrvatske 1999. godine, te potvrđena 2013. kao konačna lokacija. Tih godina iz BiH nije bilo reakcije.

To su sada navela dvojica resornih ministara u Savetu ministara BiH, Elmedin Konaković i Staša Košarac. Oni su saopštili da će sve insitucije BiH raditi „na ovom pitanju“ i sa stavom BiH upoznati međunarodne institucije te vlasti u Zagrebu i Ljubljani.

Institucije, prvo Republike Srpske, a zatim i Bosne i Hercegovine, reagovale su ozbiljnije prvi put 2019. godine. Tada su u Novom Gradu, čiji meštani udaljeni par stotina metara od lokacije, protestovali zbog ovog problema.

Vlada RS čak je 2019. godine kompletan pojas na toj lokaciji proglasila Nacionalnim parkom, ali je Hrvatska i dalje nastavila sa pripremama.

BiH je tada formirala ekspertski i pravni tim, a nakon toga i koordinacioni. Skoro četiri godine od formiranja, održano je svega nekoliko sastanaka na kojima nije bilo dogovora.

Zvanične reakcije iz Hrvatske nema, osim da se nastavljaju poslovi na pripremi lokacije kasarne Čerkezovac, što je u nekoliko navrata potvrdio i premijer Andrej Plenković.

Gotova stvar

„Sve je već dogovoreno na višem nivou. Hrvatska neće mijenjati lokaciju, to je za nas gotova stvar. Obećano je i da nikakve tužbe pred međunarodnim sudovima neće biti pokretane“, rekao je naš izvor iz hrvatskog tima, koji je učestvovao u dosadašnjim razgovorima.

Da je tako, može se zaključiti i iz poteza timova u BiH koji trenutno nemaju nikakav konkretan odgovor.

„Činjenica je da oni rade korak po korak“, kaže Emir Dizdarević, član ekspertskog tima BiH, dodajući da je Hrvatska završila geološka, geofizička i geohidrološka istraživanja te da se samo čeka ekološka dozvola sa još nekim uslovima koje treba ispuniti.

Slovenija je nedavno dobila ekološku dozvolu za nuklearnu elektranu Krško na još dvadeset godina, što znači da će polovina radioaktivnog otpada za taj period završiti u Hrvatskoj. Tako će, nekoliko stotina metara od sliva rijeke Une, on predstavljati potencijalnu opasnost za oko 250 hiljada stanovnika ovog kraja, tvrde kritičari.

„Posebno zabrinjava dosadašnja inertnost Ministarstva spoljnih poslova BIH, koje se do sada ponašalo kao navijač koji gleda utakmicu omraženog fudbalskog kluba, a ne kao neko ko mora biti na terenu, čiji doprinos je ključan za ishod ove životno važne utakmice“, kaže aktivista Mario Crnković iz Udruženja Green Team iz Novog Grada.

„BiH se odnosi prema ovom kao da će to proći samo od sebe“, kaže Crnković. Tvrdi da ima saznanja da se u Hrvatskoj priprema pravna odbrana koja bi umanjila uspjeh eventualne međunarodne tužbe BiH protiv Hrvatske.

Previše prašine ni oko čega?

Viši naučni saradnik Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu Tonči Tadić kaže za DW da bi tužba bila besmislena. Uopšte, nepotrebno velika prašina se digla oko ove stvari, smatra on.

„Deset godina je tražena lokacija za odlagalište otpada jer je trebalo ispuniti sve s

„Deset godina je tražena lokacija za odlagalište otpada jer je trebalo ispuniti sve standarde. Ali ovde govorimo o otpadu niskog i srednjeg radioaktivnog spektra. Ne o istrošenom nuklearnom gorivu“, kaže Tadić, podsjećajući da je takav otpad uskladišten 30 kilometara sjeverno od Zagreba.

Proces uklanjanja nuklearnog postrojenja atomske centrale Krško trebalo bi da počne za 50 godina i koštaće milijardu evra. Od toga će na zbrinjavanje otpada biti utrošena polovina sredstava, koja će se deliti na Hrvatsku i Sloveniju.

„Pa mi se čini lukavije da tih 250 miliona evra ode na lokaciju u Hrvatskoj za ekološku rentu za sve gradove sa obe strane granice, nego da to junački isporučimo Sloveniji, uz opasnost koja teži nuli“, kaže Tadić.

Poređenja radi, Vlada Slovenije plaća naknadu opštini Vrbina nadomak elektrane Krško gotovo šest miliona evra godišnje, dok Hrvatska za opštinu Dvor planira iznos od oko milion evra.

Iako će politička priča o upozorenjima ili recipročnim mjerama BiH, poput one o skladištenju radioaktivnog otpada iznad Dubrovnika, još biti aktuelne, sve više se razmišlja o dogovoru koji bi značio utvrđivanje ekološke rente za mjesta u okolini Trgovske gore.

Iz opštine Novi Grad ne prihvataju ovu mogućnost jer, kako su rekli, ne postoji novac kojim se mogu nadoknaditi životi 250.000 stanovnika ovog kraja.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *