EU planira smanjenje ambalažnog otpada
Evropska komisija predložila je nova pravila o ambalaži na nivou EU, budući da je ambalaža jedan od uzroka stalno rastućeg otpada.
U prosjeku, svaki stanovnik EU proizvede skoro 180 kg ambalažnog otpada godišnje. Bez akcije, EU bi do 2030. godine doživjela rast ambalažnog otpada za 19%, a plastičnog ambalažnog otpada za čak 46%.
Glavni cilj je smanjenje ambalažnog otpada za 15% do 2040. godine, po glavi stanovnika država članica, u odnosu na 2018.
Kako bi podstakli ponovnu upotrebu ili ponovno punjenje ambalaže, koja je naglo opala u posljednjih 20 godina, kompanije će morati ponuditi određeni postotak svojih proizvoda potrošačima u ambalaži za višekratnu upotrebu ili ponovno punjenje, na primjer pića i jela za ponijeti ili isporuke putem e-trgovine. Postojaće i određena standardizacija formata pakovanja i jasno označavanje ambalaže za višekratnu upotrebu .
Kako bi se riješila očito nepotrebna ambalaža, određeni oblici ambalaže biće zabranjeni, na primjer ambalaža za jednokratnu upotrebu za hranu i piće kada se konzumira u restoranima i kafićima, jednokratna ambalaža za voće i povrće, minijaturne bočice za šampone i druga minijaturna ambalaža u hotelima.
Predložene mjere bi do 2030. godine smanjile emisiju stakleničkih gasova iz ambalaže na 43 miliona tona u odnosu na 66 miliona, ako se ne promijeni zakonska regulative. Prijedlozi su ključni dijelovi Akcionog plana kružne ekonomije Evropskog zelenog dogovora
Kompanije nisu oduševljenje prijedlogom Evropske komisije
Otkako je prošlog mjeseca procurio prvi nacrt novih pravila, kompanije su izašle sa argumentom da bi energija i voda potrebni za čišćenje ambalaže za višekratnu upotrebu – nadmašili ekološke prednosti odricanja od proizvoda za jednokratnu upotrebu.
Zabrana bi “zahtijevala potpunu analizu troškova poslovanja, posebno troškova energije, vode i operativnih troškova”, tvrdi ugostiteljski lobi HOTREC, dodajući da trošak tih procjena ne bi trebao pasti na teret preduzeća.
Industrijske grupe se žale da prijedlog nepravedno daje prednost ambalaži za višekratnu upotrebu u odnosu na ambalažu za jednokratnu upotrebu, koja se može reciklirati. To što znači bačen novac na ulaganja u postrojenja za reciklažu – iako prijedlog nastoji podstaći reciklažu.
Prijedlogom Komisije bi se takođe zabranila “suvišna” ambalaža, poput dvostrukih omotača ili lažnog dna, čiji je cilj da proizvodi izgledaju kao da sadrže, ili su veći, nego što zaista jesu.
To u suštini znači da sva ambalaža treba biti dizajnirana tako da bude funkcionalna i da se količina ambalaže koja se koristi minimizira.
Ideja nije dobro prihvaćena kod preduzeća koja koriste prepoznatljiva pakovanja da bi se istakla, kao što su proizvođači žestokih pića i parfema.
Prijedlog o ambalaži i ambalažnom otpadu razmatraće Evropski parlament i Evropski savjet, u redovnoj zakonodavnoj procedure. Međutim, portal Politico ocjenjuje da će usvajanje prijedloga ići teško, budući da jedan broj poslanika već poslao pismo Komisiji, u kojem se odražavaj zabrinutosti industrije.
