Geotermalna energija – neiskorišćen potencijal zemalja Zapadnog Balkana
Geotermalna energija predstavlja ogroman neiskorišćen potencijal zemalja kao što su Bosna i Hercegovina (BiH), Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija, posebno u kontekstu daljinskog grijanja.
Ovo je zaključak analize organizacije Bankwatch, uz napomenu da su vlade u regionu oklijevale da iskoriste ovaj kapacitet, uglavnom zbog opsežnih istraživanja i potrebnih tehničkih priprema.
BiH je zemlja u kojoj ulaganja u geotermalnu energiju mogu napraviti veliku razliku u rješavanju problema poput zagađenja vazduha, navode u Bankwatchu.
Četvrtina BiH ima geotermalni potencijal
Ipak, vlasti planiraju da prebace brojne sisteme daljinskog grijanja, koji trenutno rade, na fosilna goriva na šumsku biomasu što nije održivo. Ipak, istraživanja su pokazala da oko četvrtine teritorije BiH ima geotermalni potencijal.
Gradovi kao što su Tuzla, Kakanj i Sarajevo trebaju da kao prioritet poboljšaju energetsku efikasnost zgrada i tako postave temelje za ugradnju sistema daljinskog grijanja četvrte generacije.
Paralelno, lokalne vlasti bi trebale mapirati i razvijati potencijale za geotermalnu i solarnu energiju, s obzirom na to da ovi izvori energije mogu biti u lokalnom vlasništvu i da su u stanju efikasno zadovoljiti potražnju za grijanjem.
Istraživanja pokazuju da ova tri grada imaju potencijal geotermalnih voda za zagrijavanje, u rasponu od 27 stepeni Celzijusa (°C) u Tuzli do 58 °C u Sarajevu.
Međutim, u Tuzli, na primjer, gradske vlasti planiraju snabdijevanje mreže daljinskog grijanja spaljivanjem velikih količina neodržive biomase i otpada, što bi znatno pogoršalo zagađenje zraka u gradu, smatraju u Bankwatchu.
Smatraju da grad ima bolju alternativu. Prelazak sa daljinskog grijanja na ugalj – koje trenutno omigućava termoelektrana Tuzla – na geotermalne i solarne izvore energije podržane tehnologijama kao što su toplotne pumpe i sezonske skladištenje toplotne energije.
Slučaj Banjaluke
Grad Banja Luka je bio pionir u korištenju plitkih geotermalnih toplotnih pumpi i mogao bi imati još više koristi od velikog geotermalnog rezervoara u njegovoj neposrednoj blizini.
Geološka ispitivanja su otkrila postojanje toplovodnog jezera na dubini od 2000 do 3000 metara, sa temperaturom od oko 100 °C, neposredno ispod grada.
Ipak, gradske vlasti odlučile su da izgrade toplanu na biomasu snage 49 megavata (MW), koje je imalo problema sa snabdevanjem gorivom .
Naime, 2021. i 2022. godine grad je morao da subvencioniše Eko Toplanum sa 3,5 miliona evra. Osim toga, nakon što je toplana, 2023. godine, udvostručila kreditni dug u odnosu na 2020., podigla je cijene grijanja za krajnje potrošače.
Zbog toga bi Bosna i Hercegovina trabalo da iskoristi priliku i iskoristi geotermalne izvore kako bi osigurala energetsku nezavisnost i zadovoljila potrebe zemlje za grijanjem.
Intenzivnom primjenom mjera energetske efikasnosti u kombinaciji sa upotrebom geotermalnih toplotnih pumpi, riješio bi značajan dio potrebe za toplotnom energijom Zapadnog Balkana do 2050. godine, zaključuju u Bankwatchu.
