Evropska udruženja za solarnu energiju – ne ograničavajte solarnu energiju!
Evropska udruženja za solarnu energiju i energiju iz obnovljivih izvora, njih 17, podržalo je dopis napisan u saradnji sa SolarPower Europe, kojim se želi ukazati vladama članica EU na sve prisutnije problem ograničavanja rada solarnih elektrana i negativnih cijena energije.
Evropa ulazi u doba solarnog obilja. Prošle godine je u EU instalisano više od 40 GW solarnih elektrana, gotovo 50% više nego 2021. godine. Iako će 2023. godina vjerovatno oboriti nove rekorde u proizvodnji solarne energije, evropski solarni sektor izrazio je nekoliko ključnih razloga za zabrinutost, ali i ponudio rješenja kako Evropa ne bi propustila ni jednu zraku sunca, te poslala prave tržišne signale developerima.
Nije ograničavanje, već rasipanje energije
Sektor solarnih energetskih ssitema bilježi izuzeno brzi rast. Samo prošle godine u Evropskoj uniji instalisano je više od 40 GW solarnih elektrana, što je gotovo 50% više nego što je instalirano 2021. godine. Ovo je odlična informacija. Energija iz solarnih elektrana doprinosi ciljevima Evrope u vezi klimatskih promjena i energetske sigurnosti, navodi se u dopisu, koji je potpisalo i OIE Hrvatska.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, EU treba instalisati najmanje 60 GW novih solarnih elektrana u 2023. godini, kako bi nadoknadila manjak isporuke ruskog gasa. Međuvladina komisija za klimatske promjene UN-a ističe kako je solarna energija jedna od najjednostavnijih, najbržih i najekonomičnijih tehnologija za smanjenje emisija stakleničkih gasova.
Prošle zime u Evropi su obnovljivi izvori energije već generisali više električne energije od fosilnih goriva i uštedjeli Evrospkoj uniji 12 milijardi evra. Time su izbjegnuti troškovi kupovine gasa nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Solarna energija, zajedno s vjetrom i drugim obnovljivim izvorima, pokazala se sposobnom osigurati potrošačima energiju tijekom svih godišnjih doba.
Evropa ulazi u razdoblje obilja solarnih elektrana. Širom Evrope nekoliko operatora prenosnog sistema već je usvojilo scenarije koji se temelje na 100% obnovljivim izvorima energije ili su blizu tom cilju. To ide uz razvoj fleksibilnije infrastrukture za prenos energije i novih tehnologija, pogotovo kad su u pitanju fleksibilni resursi, koji mogu prilagoditi uvoz ili izvoz električne energije prema potrebama sustava.
Međutim, uprokos očekivanju da ćemo u 2023. imati još jedno rekordno ljeto u proizvodnji električne energije iz sunca, evropski solarni sektor se osjeća obvaveznim da istaći dva ključna problema.
Zbog povećanog ograničavanja proizvodnje energije iz solarnih elektrana, rizikujemo daljnje rasipanje solarnih resursa tokom ovih ljetnih mjeseci. Već u proljeće 2023. godine zabilježeni su izvještaji o gašenju solarnih elektrana u nekim zemljama EU, pogotovo Poljskoj i Češkoj, zbog neočekivanog pada potrošnje u elektroenergetskom sistemu. U tim okolnostima, postojeći planovi upravljanja elektroenergetskim sustavom izabrali su sunčane elektrane kao prvu tehnologiju za “isključivanje” jer je fleksibilna i jednostavna za upravljanje.
Obje zemlje se značajno oslanjaju na ugaljj koji je neodrživ i nefleksibilan izvor energije. Oslanjanje na takozvanu “baznu energiju” (eng. baseload) i nedostatak fleksibilnosti u sitemu dovode do povećane proizvodnje energije sagorijevanjem uglja, dok se čista i jeftina solarna energija gubi.
Osim toga, ignorisanje volatilnosti cijena i česte negativne cijene električne energije na tržištu ugrožavaju investicije u nove sunčane elektrane. Povećana nestabilnost cijena, koja se očituje u naglim skokovima cijena ili negativnim cijenama, postaće nova svakodnevica. Ti će signali podstaći potrebu za većom fleksibilnošću u elektroenergetskom sustavu. Međutim, istovremeno znače i veću nesigurnost u prihodima ili čak gubitke prihoda što usporava nužne investicije u obnovljive izvore energije.
Paketom “Čista energija za sve Evropljane” iz 2018. godine ponuđeno je mnogo regulatornih rješenja za ove izazove, ali nisu dosljedno primijenjena u cijeloj EU. Energetska i klimatska kriza zahtijevaju ubrzani razvoj solarnih elektrana bez presedana.
Više nego ikad prije, nužno je poduzeti mjere za ubrzanje rasta solarnih elektrana i smanjenje rasipanja energije:
• Poboljšati pripremljenost elektroenergetskog sustava usvajanjem scenarija za razvoj mreže i predviđanja ulaganja u suradnji s industrijskim sektorom..
• Poduzeti akciju za ubrzanje postupka izdavanja dozvola i izgradnje nacionalne i prekogranične elektroenergetske mreže te uključiti operatore mreže u proces digitalizacije. Postupak izdavanja dozvola za izgradnju većih mrežnih infrastrukturnih projekata može trajati do 7 godina, a 10 godina za projekte prekogranične suradnje. To se može smanjiti olakšavanjem postupka izdavanja dozvola i davanjem prioriteta strateškim projektima
• Masovno promovirati fleksibilne resurse – na strani potrošnje i na strani proizvodnje. Potrebno je imati veće kapacitete za skladištenje energije u mreži – baterije i skladištenje toplote. Ali isto tako trebamo više fleksibilnosti u potrošnji.
To zahtijeva:
Mapiranje potreba za fleksibilnošću do 2025. godine i razvijanje cjenovnog okvira kako bi se iskoristio potencijal fleksibilnosti. Obnovljivi izvori energije će zahtijevati mnogo fleksibilnosti i zato sada trebamo početi kvantificirati potrebe.
Promovisati hibridne projekte koji kombiniraju sunčane elektrane sa skladištenjem energije ili s drugim izvorima obnovljive energije, kao što je vjetar.
Pripremiti energetski sustav za fleksibilnost ubrzavanjem procesa pametne obnove zgrada, implementacijom čistih tehnologija za fleksibilnost i podsticanjem fleksibilnih Ugovora o priključenju na mrežu.
• Posljednje, ali ne manje važno, osigurati da ekonomski okvir ne šalje pogrešne signale investitorima tokom tranzicionog razdoblja. Povećanjem udjela obnovljivih izvora energije na mreži, cijene električne energije postaju promjenjive kako bi privukle fleksibilnost – to je dobro. Međutim, to ne bi smjelo uticati na investicije u sunčane elektrane koje zahtijevaju dugoročnu stabilnost i predvidljivost. Stoga je nužno da ugovori o razlici (eng. Contracts for Difference, CfD) i dalje osiguravaju stabilnu naknadu, čak i kad se pojačaju negativni cjenovni signali.
Takođe, trebaju se preduzeti mjere kako bi se smanjilo operativno ograničenje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije na prihvatljive razine (na primjer, u Flandriji (Belgija), operativno ograničenje proizvodnje solarnih elektrana ograničeno je za 5% ukupne proizvodnje), navodi se, između ostalog, u dopisu.
