EU: Klimatske promjene – ne samo ekološka nego i bezbjednosna prijetnja
Evropska unija usvojila je Zajedničku izjavu kao odgovor unije na sve veći uticaj klimatskih promjena i uništavanja okoline na mir, bezbjednost i sposobnost obrane.
Sve češći klimatski ekstremi, rastuće temperature i nivoi mora, širenje pustinja, nestašica vode, ugrožena bioraznolikost, zagađenje okoline ugrožavaju zdravlje i dobrobit čovječanstva, smatraju u Evropskoj komisiji.
To može uzrokovati velika raseljavanja, valove migracija, izbijanje pandemija, socijalne nemire, nestabilnosti, pa čak i sukobe.
Evropske oružane snage se, takođe, zbog klimatskih promjena suočavaju s promjenjivim i nepovoljnim operativnim uslovima.
Naš mir i bezbjebnost zavise od odlučnih klimatskih i ekoloških politika. Bez toga ne može postojati mir. Klimatske promjene mijenjaju i način na koji obrambene snage država članica planiraju, ulažu i djeluju. One se moraju prilagoditi nepovoljnijim klimatskim uslovina, smanjiti svoje emisije stakleničkih gasova i zavisnost o fosilnim gorivima, ali tako da to ne utiče na njihovu operativnu efikasnost.
Visoki predstavnik / potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj
Zajednička izjava donosi novu perspektivu i okvir EU-a kao odgovor na te promjene, koje utiču na društvo i sigurnost, kao i na sve veće geopolitičko takmičenje za resurse i tehnologije neophodne za zelenu tranziciju.
Novo viđenje povezanosti klime i sigurnosti
U Zajedničkoj izjavi EU nastoji bolje povezati pitanja klime, mira i sigurnosti u spoljnjoj politici. Predlaže niz konkretnih mjera, kako bi se osiguralo da se ti uticaju uzmu u obzir – na svim nivoima kreitanja politika, planiranja i operacija u vanjskom djelovanju.
U njoj se utvrđuje plan EU-a za povećanje otpornosti i bezbjednosti Unije i njenih partnera u kontekstu rastuće klimatske krize i jačaju veza između različitih politika, kako bi se osiguralo da vanjsko djelovanje i kapaciteti budu dorasli tim izazovima.
EU će za ostvarenje prioriteta provesti oko 30 mjera, uključujući: uspostavljanje analitičkog centra za klimu i bezbjednost okoline u okviru Satelitskog centra EU-a; raspoređivanje savjetnika za okolinu u misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP); uspostavu platformi za osposobljavanje na nacionalnoj nivou i nivou EU-a, kao što je Platforma EU-a za osposobljavanje u području klime, sigurnosti i obrane; razvoj temljnih analiza i studija povezanih politika i mjera, posebno u osjetljivim geografskim područjima.
Procjenjuje se da će do 2050. više od milijardu ljudi imati nedovoljan pristup vodi, da bi degradacija tla mogla dostići 90 %, dok bi se potražnja za hranom mogla povećati za 60 %.
Nestabilnost i oskudicu resursa uzrokovane klimatskim promjenama i uništavanjem okoline mogu aktivno instrumentalizovati oružane grupe i mreže organiziranog kriminala, korumpirani ili autoritarni režimi i drugi akteri, među ostalim putem kaznenih djela protiv okoline. Ovo posljendnje već predstavlja četvrti najveći i rastući sektor globalnog kriminala, koji dodatno ubrzava ekološku krizu, između ostalog neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa.
