Dužnička kriza ometa ulaganja u čistu energiju zemalja u razvoju
Dok ulaganja u čistu energiju, električna vozila i električno grijanje u bogatim zemljama uveliko nadmašuju očekivanja Međunarodne agencije za energiju , veliki dio svijeta je u opasnosti da zaostane zbog rastućeg teret dugovanja.
UN procjenjuju da je državama u razvoju i državama u usponu (grupa od 100 zemalja bez Kine) potrebno godišnje investicija u vrijednosti od 900 milijardi evra “sad ili nikad”.
Ali, upravo u ovom trenutku na globalnom jugu se pojavljuje dužnička kriza. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke, 61 zemlja u razvoju — koje predstavljaju 40 % svjetske ekonomije — suočava se s dugom.
U izvještaju, grupa istraživača prikupila je dokaze koji pokazuju da bez značajnog opraštanja duga brojne zemlje u razvoju neće moći ulagati u zelenu budućnost, rizikujući još jednu “izgubljenu deceniju”.
Prema Projektu otplate duga za zeleni i inkluzivni oporavak (DRGR), — koji predstavlja saradnju više univerziteta, uključujući Centar za globalnu razvojnu politiku Bostonskog univerziteta — nivoi vanjskog duga i plaćanja usluga su se više nego udvostručili nakon globalne finansijske krize 2008. godine.
Dugovi država za 13 godina porasli za 178% !
Između 2008. i 2021. godine, državni dug zemalja u razvoju i ekonomija u razvoju porastao je za 178 %, sa 1,3 biliona na 3,5 biliona evra. U Pakistanu i Egiptu 50 % godišnjeg prihoda ide stranim kreditorima. Nakon otplate duga, Nigerija je prošle godine ostalasamo 4 % svog budžeta, prema Svjetskoj banci.
Mnoge zemlje koje pate od dugova su, takođe, suočene sa destruktivnim efektima klimatskih promjena. Nakon najgore poplave u istoriji, Pakistan se sada suočava sa troškovima obnove koji se procjenjuju na 30 milijardi evra. To su troškovi koji premašuju godišnji budžet zemlje.
Posmatrajući širu sliku, istraživači DRGR-a otkrivaju da će 61 zemlji sa visokim rizikom od dugova, za rekonstrukciju zaostalih obaveza, što je drugi naziv za otpis dugova, trebati najmanje 735 milijardi, da bi postigle “održive nivoe” duga.
To je odgovor na napore koji su već u toku, a koji nisu postigli značajne rezultate. Ono što je najvažnije, Grupa 20 bogatih zemalja pokrenula je reformu otplate duga nakon pandemije Covid-19.
Ovo je trebalo da pomogne povjeriocima i dužnicima i ubrza proces otpisa duga. Ali postalo je jasno da su napori propali zbog ograničene kupovine kreditora i zato što su isključene zemlje sa srednjim dohotkom.
Prijedlog DRGR-a sugeriše da bi se brza reforma mogla napraviti oko tri stuba.
Tri stuba
Prvo, javni i multilateralni kreditori poput Svjetske banke, Afričke razvojne banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebali bi se dogovoriti da smanje dug do 212 milijardi evra – iznos koji ove institucije do sada nisu bile spremne prihvatiti.
Drugo, privatni i komercijalni kreditori – grupa koja uključuje američke gigante za imovinu Blackrock i Vanguard i mnoge druge institucionalne investitore poput penzionih fondova i osiguravajući kuća – trebalo bi da restrukturiraju do 257 milijardi evra.
Osim toga, potrebno je do 55 milijardi evra za finansiranje novoemitovanih obveznica za „zeleni i inkluzivni oporavak“, koje privatni i komercijalni kreditori mogu zamijeniti za stari dug po znatno nižoj kamatnoj stopi. Konačno, za one zemlje koje nisu u trenutnoj dužničkoj nevolji, ali nemaju novca za ulaganje u zelenu tranziciju, međunarodne finansijske institucije trebale bi pomoći u smanjenju cijene kapitala.
Samo opraštanje duga “nije lijek”, pišu autori, ali bi trebalo da bude dio paketa mjera koje povećavaju pristup jeftinim finansijama, na primjer, usmjeravanjem 500 milijardi evra neiskorištenih rezervi MMF-a zemljama u razvoju. Međutim, za to bi trebalo 85 % glasova u Odboru guvernera MMF-a.
Klimatska linija fronta
Iako politički još nije na dohvat ruke, prijedlog je već podržala “Grupa 20 ranjivih” ministara finansija, koja predstavlja 58 ministarstava finansija, što ukazuje na značajnu podršku širom globalnog juga.
Klimatski rizici povećavaju cijenu kapitala koji plaćaju klimatski osjetljive zemlje u razvoju, što produbljuje i probleme duga i otežava sposobnost prilagođavanja i sprečavanja uništavanja okoline.
Pakistan je bio pogođen poplavama prošle godine i sada se nosi sa razornom sušom. Argentinski farmeri suočavaju se s gubicima od 18 milijardi evra nakon najgore suše u posljednjih 60 godina. Do 2050. godine gubici od suše mogli bi iznositi 4 % argentinskog BDP-a, nedavno je saopštila Svjetska banka.
Ako se problemi duga ne riješe, ove zemlje bi mogle još dublje potonuti u silaznu spiralu finansijskih i ekoloških problema. Autori objašnjavaju da otpis duga može osloboditi prostor neophodan za postizanje održivog razvoja i klimatskih ciljeva.
Izvor: euobserver
