CBAM mehanizam koštaće BiH 300 miliona KM i pogodiće 70 % izvoza
CBAM mehanizam uticaće na skoro 70 % izvoza BiH u EU , procjene su da će na godišnjem nivou BiH koštati oko 300 miliona KM.
Ovo je izjavila predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević Dizdarević.
Zbog toga BiH treba na vrijeme da preduzme mjere kojima će zaštititi izvoznu privredu od mehanizma koji reguliše emisiju karbona u međunarodnoj trgovini /CBAM/ čija primjena počinje 1. januara 2026. godine, a koji omogućava zemljama EU da naplaćuju porez za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama karbona.
Predviđeno je da uvoznici u Evropsku uniju počnu da plaćaju CBAM, odnosno taksu na uvoz proizvoda u čijoj proizvodnji se oslobađa veća količina karbona-dioksida CO2, od 2026. godine. Prvo će se primjenjivati na uvoz određene robe čija proizvodnja uzrokuje emitovanje velike količine karbona kao što su: cement, željezo i čelik, aluminijum, đubriva, elektična energija i vodonik.
Ovo je jedna je poruka učesnika konferencije “Kuda ide energetski sektor u BiH – uticaj CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) na ekonomiju Bosne i Hercegovine”, koja je održana u Sarajevu.
“Imamo opciju da porez koji svakako moramo platiti za pet industrija vrlo važnih u BiH ide u budžet EU, opciju da ide u budžet BiH ili da napravimo neki mehanizam u kojem ćemo u prelaznom periodu dio poreza uplaćivati u budžet EU, a dio poreza da ostaje u budžetu BiH i da se poslije koristi za razvojne svrhe i olakšanje privredi za prilagođavanje `zelenoj agendi`, kojoj svakako težimo”, rekla je Salkičević Dizdarević.
Ona je konstatovala da ova pitanja nisu u fokusu politike, ali da su bitna za izvozno orijentisane kompanije.
“Danas zaista želimo da ovo bude jedan novi korak u radu Parlamentarne skupštine BiH, a to je da se posvetimo realnom sektoru i njihovim problemima”, rekla je Dizdarevićeva.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković ukazao je na značaj ove teme za privredu BiH, posebno u vremenu kada se priča o “zelenoj ekonomiji” i sličnim temama.
“Sve to prolazi tiho, bez neke velike pažnje onih koji treba da se značajnije uhvate u koštac s ovim problemom. Ovoga momenta u okviru te `zelene ekonomije` gorući problem koji će pogoditi izvozno orijentisanu privredu BiH jeste CBAM i trgovina sa takozvanim karbonskim otiskom”, naglasio je Marinković.
On je poručio da kada se razmatraju ove teme, u fokus treba staviti konkurentnost privrede BiH koja bi mogla biti ugrožena uvođenjem CBAM-a.
CBAM će pogoditi i javna i privatna preduzeća
Šef kooperacija Delegacije EU u BiH Stefano Elero konstatovao je da će uvođenje CBAM-a 1. januara 2026. godine pogoditi privatna i javna preduzeća u BiH.
“Razlog zašto EU oporezuje sve države koje izvoze u Uniju jeste težnja da se do 2050. godine postigne karbonska neutralnost”, rekao je Elero i dodao da postoje mjere koje se mogu primijeniti kako bi zemlje imale olakšano primenjivanje tih poreza.
Konstatujući da se radi o veoma važnim reformama kada je u pitanju dekarbonizacija, Elero je naveo da EU pruža BiH potrebnu podršku kako bi one bile što lakše provedene i da vlasti BiH moraju što prije početi da djeluju po ovom pitanju.
