Više od 30 % električne energije u svijetu sada dolazi iz obnovljivih izvora

Više od 30 % električne energije u svijetu sada se proizvodi iz obnovljivih izvora, a Evropska unija je daleko ispred ovog globalnog prosjeka, pokazuj je novi izvještaj.

Energetski istraživački centar Ember naveo je da je veliki rast vjetra i sunca pomogao da se globalna proizvodnja električne energije pomakne preko ove prekretnice 2023. godine.

Obnovljivi izvori su po prvi put obezbijedili 30% električne energije u svijetu

Izvještaj pokriva 80 zemalja koje predstavljaju 92 % svjetske potražnje za energijom i podatke iz 215 drugih zemalja. Autori kažu da je ovaj brzi rast doveo svijet do ključne prekretnice u kojoj proizvodnja fosilnih goriva počinje da opada.

Čisti izvori energije već su pomogli da se uspori rast fosilnih goriva za gotovo dvije trećine u posljednjih 10 godina.

„Budućnost obnovljivih izvora energije je stigla“, kaže Dave Jones, Emberov direktor globalnih uvida. “Solarna se posebno ubrzava brže nego što je itko mislio da je moguće.”

Solar je prošle godine bio glavni svjetski snabdjevač električnom energijom, osiguravajući dvostruko više nove energije od uglja. Zadržao je status najbrže rastućeg izvora energije devetnaestu godinu zaredom.

+23%


Rast solarne proizvodnje u 2023.

+10%


Rast proizvodnje vjetra u 2023.

+0,8%


Rast proizvodnje fosila u 2023.

Koliko je EU ispred globalnog prosjeka?

EU je daleko ispred globalnog prosjeka i proizvodi 44 % svoje električne energije iz obnovljivih izvora. Ekspanzija solarne energije i vjetra događa se mnogo brže od ostatka svijeta, a EU će doprinijeti 17 % globalnog rasta u 2023.

Prema izvještaju, Grčka je imala drugi najveći udio solarne energije u svom energetskom miksu od 19 %, a slijede je Mađarska (18 %) i Holandija (17 %). Čile je bio na prvom mjestu sa skoro 20 %.

Da li je svijet prošao vrhunac snage fosilnih goriva?

Globalno, navodi se u izvještaju Ember, rast obnovljive energije mogao bi biti još veći 2023. da nije bilo petogodišnjeg najnižeg nivoa proizvodnje iz hidroenergije. To je bilo zbog suše u Kini i drugim dijelovima svijeta.

Obično bi to značilo da bi kapacitet čiste energije koji je dodat širom svijeta prošle godine doveo do pada proizvodnje fosilnih goriva za 1,1 posto. Umjesto toga, došlo je do povećanje energije iz uglja , što je uzrokovalo povećanje od 1 % globalnih emisija u energetskom sektoru.

Četiri zemlje koje su ozbiljno pogođene sušom – Kina, Indija, Vijetnam i Meksiko – činile su % porasta proizvodnje uglja.

Uprkos tome, autori izvještaja kažu da im očekivani rast čiste energije daje povjerenje da će nova era smanjenja emisija u elektroenergetskom sektoru uskoro početi. Oni predviđaju pad proizvodnje fosilnih goriva za 2 % ove godine, s tim da je polovina svjetskih ekonomija sada najmanje pet godina nakon vrhunca fosilne energije.

„Pad emisija iz energetskog sektora sada je neizbježan“, kaže Jones.

„2023. godina je vjerovatno bila ključna tačka – najviše emisije u energetskom sektoru i glavna prekretnica u istoriji energetike. Ali tempo pada emisija zavisi od toga koliko se brzo revolucija obnovljivih izvora energije nastavlja.”

Ključni pokretači poput EU sa visokom ambicijom politike, mehanizmima podsticaja i fleksibilnim rješenjima moraju nastaviti da „oslobode puni potencijal solarne energije i vjetra“, dodaje on, kako bi se ovaj zamah nastavio.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *