Argentina postaje Eldorado za “bijelo zlato” 21. vijeka – litijum

Litijum, koji se ponekad naziva i „bijelo zlato“ zbog svoje svijetle boje i visoke tržišne vrijednosti, smatra se kritičnom komponentom energetske tranzicije. 

Argentina je na putu da parira, a potencijalno i nadmaši susjedni Čile kao vodeći proizvođač litijuma u Latinskoj Americi do 2030. godine.

Najlakši metal na svijetu, litijum se obično koristi u električnim vozilima, mobilnim telefonima i punjivim baterijama za lap-topove.

Analitičari konsultantske kuće za politički rizik Eurasia Group kažu da putanja argentinske proizvodnje litijuma zavisi od predstojećih predsjedničkih izbora i načina na koji njihov ishod utiče na makroekonomske izglede zemlje, kao i na vjerovatnoću intervencionističke politike.

„Ulozi su veliki“, ocijenili su analitičari Eurasia Group. „U opasnosti nije samo argentinska prilika da razvije veliki lanac snabdjevanja litijumom i možda baterijama, već i napredak globalne energetske tranzicije.”

„Ako se litijumski bum u Argentini uguši, to će ugroziti zalihe potrebne za revoluciju električnih vozila (EV), naročito krajem ove decenije, kada se očekuje da će se osnove ponude i potražnje za litijumom pojačati“, dodali su.

Latinska Amerika trenutno je dobavljač oko 35% litijuma u svijetu, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, a prednjače Čile (26%) i Argentina (6%). Procjenjuje se da region ima više od polovine globalnih rezervi litijuma, uglavnom lociranih u Argentini (21%) i Čileu (11%).

Proizvodnja litijuma u Argentini biće deset puta veća do 2027.

Argentina, trenutno, ima dva projekta iskopavanja litijuma, jedan u sjevernoj provinciji Catamarca i drugi u susjednoj Salti. Predviđa se da će se proizvodnja na obje lokacije udvostručiti 2024. godine, a trenutno je u izgradnji još 10 projekata.

Analitičari Eurasia Group očekuju da će proizvodnja litijuma u Argentini porasti pet puta sljedeće godine i otprilike deset puta do 2027. godine,

Eurasia Group je saopštila da je “glavna sila”, koja bi na kraju mogla spriječiti argentinsku industriju litijuma u nastajanju, mogla biti pad globalne potražnje i cijena ispod očekivanja analitičara. Oni, međutim, primjećuju da se ova perspektiva čini sve manje vjerovatnom. “Argentina je ta koja će odlučiti hoće li prihvatitili ili izgubiti priliku”, naveli su.

Cijene litijum karbonata u Kini bile su oko 166.500 juana (23.124 dolara) uoči godišnjeg praznika u ovoj zemli, ”Zlatne sedmice ”, što je uzrokovalo pad od skoro 70% u poređenju sa istim periodom prošle godine.

U budućnosti se očekuje se da će potražnja za litijumom biti povećana zbog sve veće primjene tehnologija čiste energije, a neki analitičari vjeruju da bi cijene mogle skočiti na rekordno visoke vrijednosti, jer svijet počinje da se suočava sa nestašicom .

“Argentina ima beskonačne neiskorišćene resurse kada je u pitanju rudarstvo. Govorimo o novom Čileu, ako ne i više – s tim da je ključni sastojak vrijeme”, rekao je za CNBC Mariano Machado, glavni analitičar za Ameriku u Verisk Maplecroft, globalnoj kompaniji za opozorenje o rizicima.

„Vidimo investitore i kompanije iz svih sfera života koji dolaze u zemlju; Rusi, Kanađani, Kinezi, Amerikanaci, sve to se dešava – što je vrlo zanimljivo.”

Argentina vs Čile

Čile je drugi najveći svjetski proizvođač litijuma nakon Australije i prerađivač ovog metala ključnog za proizvodnju baterija. Ljevičarski predsjednik Gabrijel Borić objavio je u aprilu da država preuzima većinski udio u litijumskoj industriji u zemlji, uznemirivši neke poslovne lidere.

Taj potez protumačen je kao kvazi nacionalizacija čileanske industrije, pri čemu privatne kompanije sada moraju da uđu u partnerstvo s vladom kako bi iskoristile resurse litijuma u zemlji.

 “Kad neko razmišlja o Latinskoj Americi, kada su u pitanju rudarstvo i litijum, Čile mu prvo pada na pamet. Stvar je u tome što, posebno u rudarskom sektrou u Čileu, litijum postaje tamna tačka, zbog želje države da se umiješa u industriju”, rekao je Machado iz Verisk Maplecrofta.

„U Argentini razmišljajte o tome kao o situaciji jin i jang. Sve u svemu, nejasna situacija, ali kada je u pitanju litijum, to je veoma svijetla tačka“, nastavio je.

“Trenutno je vrlo dinamična situacija. Toliko dinamično da ono što očekujemo jeste da ako povećanje postane stvarno ozbiljno, vidjećemo domaće ljude koje govore: ’Hej, želimo biti unutra. Želim da promijenite ovo mjesto, da ga transformišete. Želim biti dio energetske tranzicije, ali na aktivan način’, rekao je Machado.

“Argentina je već postala i postaće neka vrsta žarišta u smislu litijuma i sve to donosi dobre i loše vijesti.”

Sjeverne argentinske provincije imaju istoriju vađenja rude, ali i protivljenja od strane lokalne zajednice. Analitičari su upozorili da bi ekspanzija litijumske industrije mogla izazvati proteste zbog pristupa vodi i zabrinutosti za životnu sredinu.

Početkom avgusta, demonstranti iz sjeverne provincije Jujuy stigli su u argentinsku prestonicu Buenos Ajres nakon jednonedjeljnog puta, u odbranu svojih teritorija i prirodnih resursa.

Protesti su održani ubrzo nakon što je kontroverzna izmjena zakona omogućila kompanijama za iskopavanje litijuma veći pristup domorodačkim zemljama.

Šta je sa Kinom?

Očekuje se da će Kina igrati ključnu ulogu u razvoju argentinskog sektora litijuma u bliskoj budućnosti, a zapadni proizvođači će vjerovatno dugoročno dobiti udio na tržištu. Međutim, predstojeći predsjednički izbori mogu ugroziti ulogu Pekinga kao istaknutog trgovinskog partnera i glavnog kreditora infrastrukturnih projekata.

Opšti izbori u Argentini zakazani su za 22. oktobar nakon šokantne pobjede krajnje desničarskog ekonomiste Javiera Mileija na predsjedničkim predizborima u avgustu. Milei, koji je 13. avgusta dobio 30,5% glasova, obećao je da zemlja više neće raditi sa “komunističkim” režimima, ako on pobjedi na izborima.

Izvor: CNBC

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *