Energetski šok potresa Evropu: Bosna i Hercegovina pred sporijim rastom i ekonomskim pritiscima
Najnovija proljetna ekonomska prognoza Evropske komisije donosi zabrinjavajuće vijesti za Evropu, ali i za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Novi globalni energetski šok, izazvan sukobom na Bliskom istoku, već sada utiče na rast cijena, usporavanje ekonomije i pogoršanje životnog standarda.
Globalna kriza podiže cijene i usporava rast
Zatvaranje ključnih energetskih ruta na Bliskom istoku dovelo je do naglog rasta cijena nafte i gasa – nafta je poskupjela i do 65%, a gas i do 50%. Ovaj skok se direktno prenosi na potrošače i privredu kroz skuplje gorivo, energiju i hranu.
Evropska unija zbog toga očekuje značajno usporavanje ekonomskog rasta u 2026. godini – na svega 1,1%, uz porast inflacije na 3,1%, navodi se u prognozi.
Bosna i Hercegovina među najizloženijima
Za razliku od nekih razvijenijih ekonomija, Bosna i Hercegovina se suočava s dodatnim izazovima jer je visoko zavisna od uvoza energije i osjetljiva na promjene cijena.
Prema procjenama iz izvještaja:
- rast BDP-a u BiH usporava na 1,8% u 2026., nakon 2,1% u 2025.
- inflacija ostaje povišena zbog rasta cijena energije i hrane.
- nezaposlenost bi mogla ponovo rasti, uprkos ranijem padu.
- budžetski deficit se povećava na 2,3 % zbog većih troškova i slabijeg rasta prihoda.
Ekonomisti upozoravaju da kombinacija visokih cijena i slabijeg rasta posebno pogađa domaćinstva s nižim prihodima, koja najveći dio budžeta troše na energiju i hranu.
Plate rastu, ali konkurentnost opada
Jedan od ključnih trendova u BiH je snažan rast plata – oko 14% nominalno u 2025., što na prvi pogled djeluje pozitivno.
Međutim, problem je što plate rastu brže od produktivnosti, što povećava troškove proizvodnje i smanjuje konkurentnost domaće privrede. Kao rezultat:
- izvoz slabi
- firme gube tržišni udio
- ekonomski rast dodatno usporava
Situaciju dodatno komplikuje uvođenje EU CBAM mehanizma (karbonske takse), koji od 2026. povećava troškove izvoza industrija sa visokom emisijom CO₂, poput metalne industrije. Dok region ubrzava prema 3–4% rasta, BiH ostaje ispod 2–2,2%, što je jasan znak ekonomskog zaostajanja.
Region dijeli iste probleme
Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sličnim izazovima:
- inflacija iznad prosjeka EU
- sporiji rast BDP-a
- rast javnih rashoda i pritisak na budžete
- slaba potražnja iz EU, glavnog trgovinskog partnera.pdf)
Investicije i trgovina pod pritiskom
Zbog rasta kamatnih stopa, skupljeg finansiranja i nesigurnosti, privatni sektor odgađa investicije. Istovremeno:
- izvoz raste sporije zbog slabe potražnje
- uvoz energije poskupljuje
- trgovinski deficit se povećava
Sve to dodatno slabi ekonomsku stabilnost BiH i regiona.
Ograničen prostor za državnu pomoć
Iako vlasti pokušavaju ublažiti posljedice kroz subvencije i socijalne mjere, Evropska komisija upozorava da fiskalni prostor postaje ograničen. Pomoć građanima je skupa i dugoročno neodrživa, posebno ako se primjenjuje široko umjesto ciljano.
Rizici i šta slijedi
Glavni rizik ostaje produženi sukob na Bliskom istoku. Ako se energetska kriza produži:
- inflacija bi mogla dodatno rasti
- ekonomski rast dodatno pasti
- standard građana nastaviti opadati
U najgorem scenariju, rast EU mogao bi se prepoloviti, a BiH bi osjetila još snažniji udar.
Put naprijed: energija i reforme
Evropska komisija zaključuje da je dugoročno rješenje jasno:
- ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije
- povećati energetsku efikasnost
- provesti strukturne reforme
- ciljano pomagati najugroženije
Za Bosnu i Hercegovinu to znači da, uz stabilizaciju političkih prilika, ključni izazov ostaje – jačanje konkurentnosti i smanjenje zavisnosti od uvozne energije.
