U BiH prošle godine proizvedeno 12 % struje manje nego 2021.
U Bosni i Hercegovini proizvedeno je 15.035 GWh električne energije u 2022. godini, što je za oko 2.000 GWh, odnosno 11,8% manje, u odnosu na prethodnu godinu.
Zbog loše hidrološke situacije proizvodnja u hidroelektranama smanjena za 1.855 Gwh, odnosno za čak 30 %. Ukupna proizvodnja u termoelektranama je, takođe, smanjena, za 192 GWh ili 2,0%, i iznosila je 9.629 Gwh, navodi se u Izvještaju od radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju BiH u 2022. godini (DERK).
Dok je u termoelektrani Stanari zabilježena najveća godišnja proizvodnja od ulaska u pogon 2016. godine, u iznosu od 2.128 GWh, ostale četiri termoelektrane su imale manju proizvodnju nego prethodne godine, a najveće smanjenje zabilježeno je u termoelektranama Ugljevik i Tuzla.
Proizvodnja iz manjih obnovljivih izvora iznosila je 536 GWh, što je 3,5% više u odnosu na 2021. godinu. Nepovoljne hidrološke prilike odrazile su se na proizvodnju i u ovoj kategoriji, u kojoj dominantan udio imaju male hidroelektrane sa 406 GWh (433 GWh u 2021. godini).
Prosječna cijena struje za domaćinstva, u 2022. godini, iznosila 14,44 feninga/kWh (povećanje od 2,9%), dok je prosječna cijena za kupce iz kategorije ‘ostala potrošnja’ bila 19,06 feninga/kWh i veća je za 4,7% u odnosu na 2021. godinu.
Solarna energija bilježi najveći procentualni rast
Proizvodnja solarnih elektrana bilježi značajno procentualno povećanje, od čak 58,4%, ali to su, još uvijek, relativno mali iznosi. U 2022. godini proizvedeno je oko 117 GWh, a u 2021. godini oko 73 GWh.
Uočljiv je dinamičan rast proizvodnje solarnih elektrana, mada određeni dio kapaciteta (prema procjenama 23 MW) i proizvedenih količina energije iz ovih izvora nije moguće evidentirati, zbog specifičnog statusa proizvodnje električne energije za vlastite potrebe.
Vjetroelektrane priključene na prenosni sistem su proizvele 390 GWh, što je za 2,2% više nego prethodne godine.
BiH i Bugarska jedine imale suficit u bilansu proizvodnje i potrošnje struje
Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje u Bosni i Hercegovini, tj. bilansni suficit u 2022. godini iznosio je gotovo 3.000 GWh, što BiH uz Bugarsku (suficit od 12.200 GWh) svrstava u zemlje koje jedine u jugoistočnoj Evropi imaju suficit u bilansu električne energije.
Mada se u Bugarskoj, zbog primjene Sistema trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih gasova unutar EU-a, (EU ETS), kupuju skupe dozvole za emisiju stakleničkih gasova u proizvodnji, rad termoelektrana je postao rentabilan zbog rasta veleprodajnih cijena.
Veleprodajne cijene struje u 2022. dostigle maksimum od 500 €/MWh
Trend rasta veleprodajnih cijena električne energije na evropskim berzama, započet sredinom prethodne godine, nastavio se u 2022. godini, dostižući svoj maksimum u augustu, kada su evidentirane prosječne cijene od gotovo 500 €/MWh. Ipak, od tada je prisutan opadajući trend, te su se do kraja godine cijene spustile na nivo od oko 200 €/MWh (tabela 5).
