Svjetska banka upozorava: modernizovati sektor grijanja u Evropi i centralnoj Aziji

U novoj sveobuhvatnoj analizi 23 zemlje Evrope, među kojima je i BiH, i centralne Azije, koja je danas objavljenja, Svjetska banka poziva na veliku obnovu sektora grijanja u regiji kako bi se građanima, posebno najranjivijima, mogle pružiti održive i cjenovno prihvatljive usluge, te kako bi se smanjila zavisnost od nefikasnih goriva sa visokim nivoima emisija karbona.

U izvještaju Toward a Framework for the Sustainable Heating Transition [Ususret okviru za prelazak na održivo grijanje] naglašava se hitna potreba za osiguranjem efikasnih, čistih i cjenovno prihvatljivih usluga grijanja za sve. Kako bi se u regiji do sredine vijeka postigle neto nulte emisije, potrebno je drastično promijeniti sektor grijanja koji danas obuhvata otprilike 24% potrošnje energije u regiji i proizvodi oko 22% emisija stakleničkih plinova.

“Zemlje Evrope i centralne Azije ne mogu čekati s prelaskom na održivo grijanje. U ovoj deceniji mogu smanjiti potrošnju toplotne energije, poboljšati kvalitet vazuha i sniziti nivoe emisija donošenjem odgovarajućih politika i državnih programa s ciljanim subvencijama za čišće i efikasnije tehnologije grijanja”, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju.

U izvještaju se zaključuje da zbog znatnog manjka ulaganja sektor grijanja u zemljama Evrope i centralne Azije često ne pruža zadovoljavajuće usluge, ne može pokriti svoje troškove, uzima veliki danak na okoliš te utječe na živote i uslove življenja građana.

Infrastruktura toplana zastarjela, ruralna područja zavise od drva ili uglja

Preduzeća za daljinsko grijanje (npr. toplane) koja uveliko zavise od subvencionisanih fosilnih goriva, koja se bore sa sve starijom infrastrukturom i koja su finansijski slabo održiva, snabdjevaju otprilike 30% stanovnika u regiji, uglavnom u urbanim područjima.

U područjima koja su uglavnom ruralna većina domaćinstava oslanja se na peći i kotlove na drva ili ugalj, koji su veliki zagađivači.

Svi ti izvori goriva stvaraju visoke nivoe zagađenja vazduha koje dovode do otprilike 302.000 smrtnih slučajeva i smanjuju blagostanje za 7% BDP-a godišnje.

U kombinaciji sa starenjem i energetskom neefikasnošću stambenog fonda cjenovna prihvatljivost i dalje je veliki problem jer trećina stanovnika regije jedva podmiruje troškove grijanja ili nedovoljno grije svoje domove.

U izvještaju se navodi i da bi se prelaskom na održivo grijanje u regiji mogli znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i gubitak blagostanja zbog zagađenja te da bi se pružio jasan put za smanjenje emisija stakleničkih gasova.

Procjenjuje se da bi se u razdoblju od 2024. do 2050. tom tranzicijom izbjeglo stvaranje 8,9 gigatona emisija CO2 od zagrijavanja prostora u zgradama.

U izvještaju se preispituju status i trendovi u grijanju prostora u različitim zemljama, identifikuju zajedničke prepreke i izazovi za održivo grijanje u regiji, procjenjuju različite mogućnosti grijanja (uključujući goriva, tehnologije i troškove) te predlaže okvir, s politikama i programima, za planove vlada i tranziciju.

Slabo znanje o pravednoj energetskoj tranziciji na Zapadnom Balkanu

“Prepoznali smo temeljne izazove s kojima se suočava sektor grijanja u zemljama Evrope i centralne Azije. Naš je cilj kreatorima politika pružiti informacije potkrijepljene podacima i djelotvorna rješenja za prelazak na održivo grijanje, čime će se, u konačnici, poboljšati životi i blagostanje stanovnika ove regije. Ostvaren je određeni napredak: već se isprobavaju i ispituju novije tehnologije i pristupi, ali to još nije dovoljno za postizanje ciljeva karbonske neutralnosti do sredine vijeka”, rekao je Charles Cormier, direktor Svjetske banke za infrastrukturu u regiji Evrope i centralne Azije.

U izvještaju se predlaže strategija od tri stuba kako bi vlade mogle efikasno strukturirati svoje planove tranzicije:

• smanjenje potrošnje toplinske energije povećanjem energetske efikasnostizgrada. Uvođenjem strožih propisa o gradnji novih građevina i ubrzanjem obnove postojećih zgrada potrošnja toplinske energije može se prepoloviti do 2050., zahvaljujući čemu će ova tranzicija biti znatno jeftinija za vlade, preduzeća i kućanstva.
• podsticanje i dekarbonizacija daljinskog grijanja u gusto naseljenim urbanim područjima u kojima je to održivo. Predlaže se unaprjeđenje postojećih sistema daljinskog grijanja i prelazak na čišća goriva kao što su solarna energija, geotermalni izvori, otpadna toplina i održiva biomasa. U područjima u kojima daljinsko grijanje nije dovoljno učinkovito i možda više nije održivo možda će biti potrebno voditi prelazak na individualne sisteme grijanja.
• promovisanje čistih individualnih sistema grijanja u slabije naseljenim područjima, Potrebno je provesti studije kako bi se identifikovale održive, ekonomski uefikasne mogućnosti grijanja, kao što su toplotne pumpe ili kotlovi na pelet ekološkog dizajna, koje bi trebalo promovisati u javnim politikama i ciljanim programima.