Spašavanje Credit Suisse banke moglo bi skupo da košta švajcarske poreske obveznike
Odluka Švajcarske da spasi propalu investicionu banku, Credit Suisse, mogla bi biti veliki teret za poreske obveznike u zemlji.
Švajcarska vlada se obavezala da će apsorbovati 9 milijardi švajcarskih franaka (9,7 milijardi dolara) gubitaka banke i da će Švajcarska narodna banka obezbjediti 100 milijardi franaka podrške, kako bi banka bila likvidna.
To znači da će svaki od 8,7 miliona stanovnika Švajcarske platiti 12.500 franaka, odnosno 13.500 dolara,za spašavanje banke, prenosi Bloomberg.
U dogovoru se spominje i odvojena garancija od 100 milijardi franaka švajcarske Centralne banke. Ako se ovome doda kredit od 50 milijardi franaka od Švajcarske narodne banke, koji je banka osigurala prošle sedmice, ukupna suma za spašavanje će premašiti 259 milijardi franaka (280 milijardi dolara), što je jednako otprilike jednoj trećini ukupne švajcarske ekonomske proizvodnje u 2022. godini.
Ovo je najveće korporativno spašavanjem u istoriji Švajcarske ikada, koje daleko nadmašuje spašavanje UBS-a banke, 2008. godine, od 60 milijardi franaka.
„ Vlada će morati da kaže biračima zašto stavljaju novac građana, novac poreskih obveznika u opasnost, kako bi spasila banku koja je pretežno opsluživala ultra-bogate, radeći neke prilično neobične stvari sa svojom investicionom bankom i plaćajući ljudima lude iznose novca u odnosu na ono što koliko dobijaju obični ljudi ”, rekao je bivši izvršni direktor globalne banke Reutersu pod uslovom da ostane anoniman.
Sporazum o spajanju Credit Suisse i druge švajcarske UBS banke već je razljutio stanovništvo, a oko 200 ljudi protestovalo je ispred sjedišta Credit Suissea u Cirihu.
Analitičari kažu da konačni trošak spašavanja ne mora nužno biti tako visok kao što je dogovoreno, dok je nedjelovanje vlade možda koštalo Švicarsku njene reputacije kao globalnog finansijskog centra.
Prema Manuelu Amannu, šefu Švajcarskog instituta za bankarstvo i finansije na Univerzitetu Sent Galen, garancija SNB-a bi bila dijelom pokrivena hartijama od vrijednosti i stečajnim privilegijama, što znači da možda neće biti potrebe za korišćenjem državnih sredstva . U međuvremenu, odgovornost za garanciju SNB-a koju podržava država ” bi se materijalizovala samo ako bi došlo do bankrota spojenog entiteta “, naveo je on, tvrdeći da je takav ishod malo vjerovatan.
Izvor: RT
