Solarne elektrane na Balkanu niču kao gljive poslije kiše – postojeće mreže nedovoljne

Od Sjeverne Makedonije do Bosne i Hercegovine, investitori podržavaju projekte solarne energije, uprkos problemima u distribuciji energije.

Zemlje zapadnog Balkana doživljavaju procvat ulaganja u solarnu energiju, ali njihove mreže nemaju dovoljno kapaciteta. Obnovljivi izvori energije bi mogli pomoći u ublažavanju krize električne energije, jer se zemlje udaljavaju od uglja. Međutim, zvaničnici iz oblasti industrije kažu da distributivni sistemi nisu spremni za nove izvore energije.

Proširenje mreže, skladištenje energije i pooštreni propisi samo su neki od načina na koji se ove zemlje borbe sa ovin problemom.

Sjeverna Makedonija je postala središte za obnovljive izvore energije

U Sjevernoj Makedoniji investitori „bjesomučno“ ulažu u solarne elektrane, kaže ministar ekonomije Kreshnik Bekteshi. Njegova zemlja, koja je uvoznik energije, postala je regionalno čvorište za obnovljive izvore energije.

Od 2021. godine izgrađeni su solarni parkovi kapaciteta 139 megavata (MW). U Sjevernoj Makedoniji planiraju da proizvedu 300 MW nove solarne energije do kraja 2023. godine. To je dovoljno za snabdijevanje strujom osam gradova, kaže Marko Bislimovski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Sjeverne Makedonije.

• Međutim, mreže za prenos i distribuciju nisu spremne da apsorbuju tako veliku količinu energije.

„Naša mreža može da priušti prenos oko 1.300 MW solarne energije, a naša distributivna mreža ima kapacitet od 700-800 MW, dok je u planu prenos od 5.000 MW“, kaže Bislimovski. “Dakle, imamo problema.”

Solarna energija takođe cvjeta u Bosni

Solarne elektrane su takođe izgrađene širom Bosne, jedine zemlje na Balkanu koja izvozi električnu energiju. U Hercegovini, Stolac – grad koji je prije 12 godina bio pionir korištenja solarne energije – sada je postao veliko gradilište. „Planiramo proizvodne kapacitete iz solarne energije do 600 MW“, kaže načelnik opštine Stjepan Bošković.

Međutim, upozorava da plan zavisi od kapaciteta dalekovoda i spremnosti državnih organa da ga prošire u skladu s tim.

Bošković kaže da su privatne i javne kompanije dale ponude za projekte vrijedne oko milijardu maraka (512 miliona eura) na tom području.

Kako se zemlje mogu boriti sa problemima distribucije energije?

Sjeverna Makedonija će morati da proširi svoju distributivnu mrežu kako bi prihvatila i izbalansirala energiju, kaže Bislimovski.

Drugo rješenje, iako skupo, je skladištenje električne energije, koja se proizvodi samo tokom dana. Zakonodavstvo u Sjevernoj Makedoniji je zbog toga izmijenjeno, kako bi se od investitora zahtijevalo da osiguraju baterijsko skladištenje električne energije, u područjima gdje je mreža već opterećena.

Proizvođači solarnih panela upozoravaju na dodatne probleme povezane s porastom obnovljivih izvora energije. Loša kontrola dovela je do porasta kompanija koje instaliraju solarne panele bez dozvole usred rastuće potražnje. To često dovodi do tehničkih kvarova i može nanijeti ogromnu štetu energetskom sistemu zemlje.

„Ljudi se fokusiraju na cijenu i na to koliko će brzo radovi biti završeni, ne razmišljajući o dalekosežnim posljedicama kako za investitore tako i za mrežu“, kaže Goran Paunov, vlasnik i generalni direktor KMG EOL Kvazar, proizvođača solarnih panela iz Skoplja.

Izvor: Euronews