Prednosti agrosolara na primjeru četiri zemlje srednje Evrope
Četiri zemlje srednje Evrope mogla bi ukupno proizvesti 191 TWh električne energije godišnje samo iz solarnih panela instalisanih na poljoprivredom zemljištu, tzv. agrosolara.
To je više od ukupne potrošnje elektične energije u Poljskoj, u 2022. godine, navodi se u izvještaju organizacije Ember.
Emberova analiza otkriva da bi Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka mogle instalisati ukupno 180 GW agrosolara i skoro utrostručiti godišnju proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u srednjoj Evropi sa 73 TWh na 191 TWh.
Korištenje samo 9% te proizvodnje moglo bi pokriti cjelokupne potrebe za električnom energijom u poljoprivredi i preradi hrane.
U skladu s tim, agrosolari bi značajno doprinijeli ciljevima solarnog kapaciteta do 2030. postavljenim u revidiranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.
Međutim, neke zemlje uključujući Mađarsku, Poljsku i Slovačku, još uvijek nemaju propise koji se odnose na agrosolare. Nasuprot tome, zapadna Evropa, gdje postoje politike za zajedničko korišćenje zemljišta za poljoprivredu i proizvodnju električne energije bez gubitka poljoprivrednih subvencija, ima 200 takvih projekata.
Solarna energija i poljoprivreda često se smatraju nekompatibilnima. Ipka, agrosolarni sistemi zapravo mogu povećati prinose pojedinih usjeva. To varira u zavisnosti od lokaciji, vrste usjeva i vremenskih uslova. Pojedine studije pokazuju da se prinosi za bobičasto voće ili voće mogu povećati za 15-16% ispod 35% hladovine, u poređenju sa nezasjenjenom površinom. To ih čini savršenim za nadzemne agrosolare.
Usjevi kao što su žitarice (npr. pšenica, raž, zob), kukuruz i korjenasto povrće, osjetljivije su na nedostatak sunca, odnosno hladovinu. Uz zasjenjenje od 15%, žitarice će smanjiti prinos za 11%, korijenski usjevi za 12%, a kukuruz za preko 20%.
Kombinovana proizvodnja hrane i električne energije znači da je efikasnost korišćenja zemljišta značajno povećana u poređenju sa korišćenjem zemljišta isključivo u poljoprivredne ili energetske svrhe.
Važno je napomenuti da su kapitalni izdaci za agrosolarne projekte veći nego za tradicionalne solarne elektrane na zemlji, posebno u pogledu sistema montaže.
