Potpisan sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković danas su potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske.
Da bi postao potpuno operativan, sporazum moraju odobriti i ratifikovati oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Nakon što su ga danas ekspresno odobrili Savjet ministara i Predsjedništvo BiH, u Dubrovniku je, u okviru Samita Inicijative tri mora, potpisan sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske. Projekat podrazumijeva spajanje BiH na gasovod u Hrvatskoj i dostavu gasa putem terminala za tečni prirodni gas (LNG) u Hrvatskoj.
Realizacijom projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla, osigurava se diverzifikacija pravaca i izvora prirodnog plina koji će omogućiti energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.
Strateški važan za BiH, kaže predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto koja je sporazum potpisala sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Navela je da Hrvatska, prije početka izgradnje gasovoda, traži studiju ekonomske opravdanosti.
“To na neki način uozbiljava sve nas i na taj način možemo kazati da i mi možemo vjerovati da će taj projekt u konkretnom smislu i u rokovima koji se budu definиrali sukladno sa naknadnim sporazumima i zaživjeti”, izjavila je Krišto.
Iz Brisela je insistirano da sporazum bude usklađen sa direktivama Evropske unije, pa je u konačnoj verziji dokumenta američka kompanija AAFS izbrisana, umjesto koje se sada spominju samo društva koja su nosioci projekta.
Ministar energetike Sjedinjenih Američkih Država Kris Vrajt (Chrisa Wright), koji je prisustvovao potpisivanju sporazuma rekao je da i ovaj projekat pokazuje da je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo novu eru saradnje sa centralnom, južnom i istočnom Evropom.
“Saradnja zasnovana na ulaganju u energiju. Više radnih mjesta, više prilika, više investicija. Sve to potvrđuju milijarde dolara vrijedni sporazumi koji su potpisani ovdje”, rekao je Vrajt.
Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju ovog gasovoda u BiH ubrzane u poslednjih nekoliko mjeseci, da bi realizacija na terenu počela, sporazum moraju usvojiti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Kada prođe u Parlamentu, pred projektom stoji jedan od najvećih političko-pravnih izazova u BiH- pitanje takozvane državne imovine.
Naime, trasa kojom bi gasovod trebao prolaziti obuhvata i navodnu državnu imovinu, na kojoj je trenutno na snazi zabrana raspolaganja. A američka kompanija, koja bi trebala da bude investitor projekta želi riješene imovinske odnose prije nego što počne da gradi gasovod.
