Poseban Komitet razmatra zahtjev RS za poništenje odluke o plaćanju „Viaduktu“

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) imenovao je ad hoc Komitet od tri člana, koji će odlučivati o zahtjevu Republike Srpske za poništenje prvostepene odluke ovog centra, prema kojoj je Republika Srpska obavezna da plati preduzeću „Viadukt“ 45 miliona evra.

Zahtjev za poništenje registrovan je u centru 5. avgusta, a tročlani Komitet, čiji je predsjedavajući Andres Linetcki iz Čilea, formiran je 7. septembra. Za sada nisu poznati detalji na kojima Republika Srpska temelji svoj zahtjev za poništenjem prve odluke, niti koliko bi novi postupak mogao da traje.

Žalba na odluku – predviđena pravilima, ali rijetka

Prema proceduri Međunarodnog arbitražnog centra, pokretanje postupka poništenja odlaže izvršenje odluke, ako odlaganje zahtijeva strana koja je povela postupak poništenja ili sam Komitet.

Ako dođe do poništenja odluke, na zahtjev bilo koje od strana, formira se nova arbitraža koja ima zadatak da ponovo rješava spor. Postupak poništenja (anuliranja) odluka Međunarodnog centra za arbitražu, prema dostupnim podacima o arbitražnoj praksi ovog centra, proveden je samo tri puta.

Od tri odluke, koje su bile predmet ispitivanja ad hoc Komiteta, jedna je poništena u cjelosti, a dvije djelimično.

Prvostepenom odlukom RS obavezna da plati 45 miliona evra

Prvostepenom arbitražnom odlukom Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova, Republike Srpske je dužna da preduzeću „Viadukt“ iz Slovenije plati 45 miliona evra, zbog neuvođenja u posjed i nemogućnosti realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu.

Ugovor o dodijeli koncesije od 165 miliona evra, Vlada RS je sa „HES Vrbas“, preduzećem čiji je jedan od osnivača bio „Viadukt“, potpisala 2004. godine. Tada je planirana izgradnja HE „Banja Luka-Niska“ od 37,2 MW i „HE Krupa“ od 48,5 MW.

Međutim,  Republika Srpska nikada nije izdala, odnosno omogućila izdavanje potrebnih dozvola za izgradnju ovih hidroelektrana. „Viadukt“ je krajem 2016. godine pokrenuo spor protiv Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu, koji je ovog ljeta okončan prvostepenom odlukom u korist „Viadukata“.

Spor dug više od decenije

Ekološki aktivisti su 2005. godine, u Banjaluci, organizovali proteste i pokrenuli peticiju protiv izgradnje ovih hidroelektrana, koju je tada potisalo oko 20.000 građana, a skupština Grada Banjaluke donijela odluku da se protivi potpisanom Ugovoru o koncesiji.

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je, 2014. godine, dala koncesiju preduzeću „Hidroelektrane na Vrbasu“, Mrkonjić Grad, koje je izgradilo i, 2018. godine, pustilo u rad MHE „Bočac 2“, na rijeci Vrbas. „Bočac 2“, snage 8.6 MW, izgrađan je upravo na lokaciji, na kojoj je trebalo da bude izgrađena jedna od dvije hidroelektrane, koje je planirao da gradi „Viadukt“, odnosno „HES Vrbas“.

„HES Vrbas“ je, 2015. godine, od Vlade RS, zatražio odštetu od 46 miliona KM (23 miilona evra) zbog ulaganja i izgubljene dobiti, ali zahtjev za odštetu nije prihvaćen. Tadašnji, i aktuelni ministar energetike i rudarstva RS, Petar Đokić ocijenio je, tada, da je „zahtjev nerealan“. „HES Vrbas“ nije izvršio svoje obaveze u skladu s Ugovorom o koncesiji iz 2004. godine, potpisanim sa Vladom Srpske u rokovima i dinamici koja je bila planirana, ocijenio je Đokić.

„HES Vrbas“ je, nakon toga, tačnije 29. septembra 2015. godine, Vladi RS uputio Obavještenje o raskidu zaključenog Ugovora o koncesiji. Godinu dana kasnije, 2016. godine, “Viadukt” je pokrenuo postupak protiv Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Vlada Republike i Savjet ministara BIH potpisali su, 2017. godine, Sporazum, prema kojem Republika Srpska snosi sve troškove u vezi sa ovim arbitražnim postupkom.

• U međuvremenu, Tužilaštvo BiH je, polovinom 2022. godine, pokrenulo istragu o eventualnim nezakonitostima u radu „HES Vrabas“, čiji je „Viadukt“ bio jedan od suosnivača, mada nije jasno kako bi ova istraga mogla da utiče na konačnu odluku u sporu Republike Srpske i „Viadukta“ u Vašingtonu.