Energija

Obnovljivi izvori: glavni izvor proizvodnje energije u EU u 2021.

Prema podacima Eurostata, najveći doprinos proizvodnji primarne energije u Evropskoj uniji, u 2021. godine, dali su obnovljivi izvori (biomasa, hidroenergija, vjetroenergije i solarna energija) – 41 posto ukupne proizvodnje. U Eurostatu naglašavaju kako se takva kretanja bilježe od 2016. godie, kada su obnovljivi izvori prvi put premašili nuklearnu energiju. 

Istovremeno, nuklearna energija sa 31 posto bila je drugi najveći izvor u 2021. godini. Potom slijede čvrsta goriva (18 posto), prirodni gas (šest posto), sirova nafta (tri posto) i dr. (0,2 posto).

Udio primarne proizvodnje po energentima u EU, 2021 / Izvor : Eurostat

Obnovljivi izvori dominantni na Malti, najmanji u Poljskoj

Obnovljivi izvori bili su isključivi izvor proizvodnje na Malti koja nije proizvodila nijednu drugu vrstu energije. Takođe, obnovljivi izvori predstavljali su glavni izvor u nizu zemalja EU, s udjelima većim od 95 posto u Latviji, Portugalu (98 posto) i Kipru (96 posto).

Čvrsta goriva (ugalj, ogrevno drvo i dr.) bila  glavni izvor primarne energije proizvedene u Poljskoj (72 posto), Estoniji (56 posto) i Češkoj (45 posto).

Prirodni gas imao je najveće udjele u Holandiji (58 posto) i Irskoj (42 posto). Istovremeno, udio sirove nafte bio je najveći u Danskoj (35 posto). 

Udio obnovljivih izvora energije  u primarnoj proizvodnji energije u susjednoj Hrvatskoj dostigao je 67,1 posto u 2021. godini. Zatim, slijede sirova nafta (16 posto), prirodni gas (15,8 posto) i čvrsta goriva (1,1 posto), podaci su Eurostata.

Naftni derivati

Eurostat je objavio i podatke za zemlje EFTA-e (Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu). 

Tako je, na primjer, na obnovljive izvore otpadala sva proizvodnja energije na Islandu. Istovremeno, oni su činili svega sedam posto primarne proizvodnje u Norveškoj, gdje su prirodni gas (47 posto) i nafta (45 posto) imali najveće udjele.

Ipak, primarna proizvodnja energije u EU u 2021. godini pokrivala je samo 42 posto potrošnje, što je zahtijevalo uvoz iz trećih zemalja. 

Glavni uvezeni energent u toj su godini bili naftni derivati (uključujući sirovu naftu, koja je glavna komponenta), što čini gotovo dvije trećine uvoza energije u EU (64 posto), a slijede prirodni gas(25 posto) i čvrsta fosilna goriva (šest posto).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *