Kritični materijali u Bosni i Hercegovini – panel diskusija u Parlamentu BiH
Analiza “Kritični materijali u Bosni i Hercegovini – potencijal, perspektive i izazovi”, kao i panel-diskusiju o ovoj temi, organizovana je u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Saša Magazinović, član Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Zelenog kluba, izjavio je da cilj današnje panel-diskusije o kritičnim materijalima u BiH, u koje je svrstan i litijum, nije lobiranje ‘za ovu ili onu opciju’, već da učesnici saslušaju i mišljenja eskperata te pozovu na javni dijalog s više aspekata – ekonomije ali i zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Sam pojam ‘kritični materijali’ asocira na problem mada ne znači da su svi opasni i štetni, dodao je napominjući da u Bosni i Hercegovini dosad nije bilo dijaloga o ovoj temi.
U susjednim državama već se vode žustre rasprave o kritičnim materijalima i njihovoj esploataciji te nerijetko prerastaju u javno izražavanje stavova za i protiv rudarenja, naveli su organizatori današnje panel-diskusije u sjedištu Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu o temi “Kritični resursi u BiH: od boksita do litijuma – resursi budućnosti ili prijetnja okolišu?”.
Magazinović je kazao da Bosna i Hercegovina, kao i svaka druga država ima zadatak da smanji emisiju CO2, a da bi imala litijum, treba ga rudariti te voditi računa o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša.
U Evropskoj uniji je identificirano 30 kritičnih materijala, navodi Magazinović i dodaje da cilj današnjeg skupa u Sarajevu nije da “lobira za ovu ili onu stranu”.
Najzanimljiviji dio analize odnosi se na potencijale BiH i trenutna istraživanja. Među najznačajnijim količinski su rezerve boksita, koje su procijenjene na 120 miliona tona. Postoje 53 nalazišta od kojih je sedam aktivnih iskopa rude. Zatim, rezerve cinka i olova koje iznose 56 miliona tona i najviše ih ima u Srebrenici i Olovu, a projekti su u razvoju i u Rupicama i Veovači u Varešu.
Litijuma najviše ima na sjeveru, u srednjoj i istočnoj BiH. Na području Lopara i Ugljevika postoje rezerve u iznosu od 1,5 miliona tona, a istraživanja ove rude se obavljaju i u sklopu preliminarnih istraživanja u Čajniču, Jezeru i Šipovu. Očekuje se da bi već sljedeće godine mogli biti podneseni prvi zahtjevi za koncesije.
Rezerve antimona u BiH su procijenjene na na 200.000 tona, s primarnim nalazištima u Čemernici. Utvrđene rezerve zlata nalaze se u Fojnici, Kreševu, Gornjem Vakufu i riječnim slivovima Lepenice, Lašve i Fojnice. Potencijalne rezerve nikla i kobalta iznose oko 3 miliona tona u blizini Živinica i na obroncima planine Ozren.
Kako su organizatori potvrdili, isključiva namjera panel-diskusije je da ponudi informacije i nova znanja donosiocima odluka, kao i da potakne diskusiju o temi koja će neminovno vrlo brzo i intenzivno biti prisutna i u Bosni i Hercegovini.
Haris Abaspahić, voditelj istraživanja Centra za politike i upravljanja, uoči prezentacije analize “Kritični materijali u Bosni i Hercegovini – potencijal, perspektive i izazovi”, kao i panel-diskusije, u obraćanju novinarima je naveo procjene Međunarodnog monetarnog fonda da će sektor kritičnih materijala u narednih 20 godina dostići po značaju naftni sektor. Procjene su da će značaj rasti višestruko, a Evropska unija, da bi održala auto-industriju na primjer, usvojila je i akt o navedenim materijalima.
Bosna i Hercegovina je zemlja s tradicijom rudarenja. Potencijal je ogroman, a Evropska unija jako zaniteresirana za ovo pitanje, rekao je Abaspahić napominjući da se javljaju i pitanja šta Bosna i Hercegovina može dobiti a šta izgubiti.
“Smatramo da je savršeno vrijeme za dijalog a mi bismo voljeli da bude u kontekstu rasprave s više aspekata da bi Bosna i Hercegovina mogla upravljati svojim strateškim interesima”, izjavio je Abaspahić.
Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je da nije istraženo do kraja gdje ima litijuma u BiH, ali da su u Loparama, na primjer, potvrđena nalazišta.
