Klimatske promjene najveća prijetnja za opstanak oprašivača
Klimatske promjene su najveća prijetnja za oprašivače, kao što su pčele, bumbari, ose i leptiri, koji su neophodni za očuvanje biodiverziteta, prinose usjeva i sigurnost hrane.
Promjene temperature i vode povezane s klimatskim promjenama maju direktne efekte na oprašivače. Viša temperatura tokom razvoja značajno povećava smrtnost larvi ili odraslih jedininki, što može dovesti do smanjene raznolikosti oprašivača
Istraživanje pod nazivom “Koji su glavni razlozi za smanjenje populacija oprašivača u svijetu?“, sugeriše da mnoge prijetnje oprašivačima proizlaze i iz ljudskih aktivnosti.
Primarni pokretači promjena u populacijama oprašivača su gubitak staništa i promjene u konfiguraciji zemljišta uzrokovane ljudskim aktivnostima, kao što su intenzivna poljoprivreda, urbanizacija i industrijalizacija.
Populacije oprašivača opadaju širom svijeta, 85% cvjetnih biljnih vrsta i 87 vodećih svjetskih usjeva oslanja se na oprašivače za proizvodnju sjemena. Smanjenje broja oprašivača ozbiljno utiče na očuvanje biodiverziteta, smanjuje prinos usjeva i ugrožava sigurnost hrane.
Otprilike 16% oprašivača kičmenjaka, kao što su ptice i slije miševi i 40% oprašivača beskičmenjaka, kao što su pčele i leptiri, su u opasnosti od izumiranja.
Istraživači smatraju da će se, u nedostatku oprašivača, ljudska ishrana pomjeriti prema pšenici, riži, ovsu i kukuruzu, jer su to usjevi koje se oprašuju vjetrom. Usjevi koji se razmnožavaju vegetativno, kao što su banane, će se održati.
Brojne vrste voća i povrća moraće ručno da se oprašuju radi njihove proizvodnje i postojanosti.
Ručno oprašivanje je veoma skup i radno intenzivan proces. Osim toga, dostupnost samooprašujućih sorti usjeva je neujednačena u cijelom svijetu. Zbog toga stručnjaci očekuju oštar rast cijena hrane i geografske varijacije u dostupnosti hrane, sa strašnim posljedicama po stabilnost hrane u cijelom svijetu.
