I Slovenija se povlači iz Ugovora o energetskoj povelji
Slovenija uskoro više neće biti članica Ugovora o energetskoj povelji (ECT), nakon što je parlamentarni Odbor za spoljnje poslove jednoglasno podržao vladin prijedlog za povlačenje.
Vlada Slovenije navela je da ugovor zastario i da je “glavna prepreka efikasnim ekološkim i klimatskim politikama i odgovornim energetskim politikama”.
Slovenija će se tako pridružiti Italiji, koja se već povukla iz Ugovora (2015. godine), dok su Poljska, Španija, Holandija, Francuska i Njemačka najavile da će učiniti isto.
Vlada Slovenije je saopštila da je jedan od najzastarjelijih aspekata ugovora instrument rješavanja investicionih sporova, koji omogućava investitorima da odvedu potpisnika na međunarodnu arbitražu, zaobilazeći redovne sudove.
Odluka je donesena nakon što je britanska kompanija za energetiku i prirodne resurse “Ascent Resources” pokrenula arbitražni postupak protiv Slovenije prema Ugovoru o energetskoj povelji, nakon što su se pojavile komplikacije u davanju zelenog svjetla za gasni projekt te kompanije u blizini mjesta Lendava.
Upravo je na osnovu ovog Ugovora slovenačka kompanija “Viadukt” pokrenula postupak protiv Republike Srpske, pred Međunarodnim centrom za rješavanje arbitražnih sporova, zbog nemogućnosti realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Slovenija je odlučila da se povuče, iako je u junu postignut načelni sporazum o ažuriranju ovog Ugovora. Slovenija će zadržati status posmatrača u okviru konferencije potpisnica. Ostaće i potpisnik Energetske povelje iz 2015. godine.
I Austrija se povlači iz Ugovora o energetskoj povelji ?
I austrijska vlada je pod sve većim pritiskom da slijedi primjer Slovenije.
“Sada čak i federalna vlada mora konačno da shvati: Ne postoji način da se zaobiđe povlačenje iz ECT”, izjavila je Julija Her, portparolka Socijaldemoratske partije Austrije, najveće opozicione stranke.
Reforma Ugovora, prema njenom mišljenju, nije dobro rešenje.
“ECT je i dalje ubica klime, a korporacije zadržavaju moć da vuku države pred arbitražne sudove i tuže za gubitak profita”, navela je Her.
Poslednjih godina Ugovor o energetskoj povelji bio je u procesu modernizacije, koji je završen ljetos posle 15 rundi pregovora. Planirano je da izmjenjeni tekst bude zvanično usvojen na samitu ECT u Mongoliji 22. novembra, a za to je potrebna saglasnost svih 53 potpisnica.
Ugovorom, koji su 1994. godine potpisale 53 zemlje, investitorima u energetskom sektoru data je posebna zaštita. Takođe, kompanijama je omogućeno da tuže državu pred arbitražnim sudom, kako bi osporile odluke koje smatraju štetnim po njihove interese.
Bosna i Hercegovina je Ugovor o energetskoj povelji potpisala 1995., a ratifikovala 2000. godine.
