Hrvatska po korištenju sunčeve energije tek na 26. mjestu u EU
Hrvatska je po korištenju sunčeve energije tek na 26. mjestu u EU, ima instalisano tek oko 220 megavata (MW) fotonaponskih sistema. Međutim, zadnjih godina se ipak kreće na bolje, istaknuto je na konferenciji “Sunčeva energija 2023.”, koju je organizirala kompanija Energetika marketing.
Hrvatska je po korištenju sunčeve energije, po glavi stanovnika, na 26. mjestu u Europskoj uniji, što nikako nije dobar podatak s obzirom na solarni potencijal naše zemlje, rekao je utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju Ljubomir Majdandžić.
S druge strane, dodaje kako je lani u zemljama EU-a instalirano 208.000 novih megavata fotonaponskih sistema, od čega je 66 % instalirano na mjestu potrošnje električne energije. U tome prednjače Njemačka, Francuska i Danska.
EU 7 % – Hrvatska 1 %
Inače, u zemljama EU udio pokrivenosti ukupne potrošnje električne energije iz fotonaponskih sistema iznosi 7 posto, dok je on u Hrvatskoj jedan posto.
Hrvatska bi, ako bi željela dostići novi EU morala imati 1.000 megavata instalisanih fotonaponskih sistema, procjenjuje Majdanžić.
“Tih 1.000 megavata nikome neće raditi problem, samo će građani biti bogatiji”, naglasio je, dodavši kako će EU do 2030. godine fotonaponskim sistemima pokrivati 15 % od ukupno instalisane snage za proizvodnju električne energije.
Hrvatska bi, ako želi 2030. godini dostići taj plan razvijenih zemalja EU, morala ukupno imati 2.100 megavata fotonapona. To bi tada bilo 15 posto ukupne hrvatske potrošnje električne energije, odnosno pokrilo bi aktualnu polovicu uvoza električne energije, naveo je Majdanžić.
“Nemilice trošimo energiju, nemilice trošimo struju, a ne mislimo i ne štitimo svoju okolinz”, zaključio je.
U Hrvatskoj dominiraju mali sistemi snage do 100 kW
Andro Bačan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar istaknuo je kako je u korištenju obnovljivih izvora energije Hrvatska ipak na dobrom putu te je na kraju 2021. godine oko 31,7 posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj namireno iz obnovljivih izvora. U to, doduše, ulaze i hidroelektrane.
U Hrvatskoj je instalirano oko 220 megavata temeljenih na energiji sunca, odnosno fotonaponskim sistemima, a Bačan napominje kako se zadnjih godina stvari kreću na bolje.
Kod nas dominiraju manji fotonaponski sistemi snage do 100 kilovata, a postoji i 20 projekata snage veće od jednog megavata, naveo je.
I Bačan jerekao da Hrvatska u odnosu na ostatak Europe slabo koristi fotonaponske sisteme, no smatra kako bi kroz par godina mogli dostići i željenih 1.000 megavata iz takvih sistema.
Predstavnica Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Dubravka Brkić kazala je da ni u HROTE-u ali ni u resornom ministarstvu nikada nisu pomislili da će pojedini proizvođači električne energije iz sunčevih elektrana zatražiti raskide ugovora o otkupu s HROTE-om, a što se dogodilo prošle godine.
“Naima, zbog izrazito visokih cijena na tržištu prošle godine 26 sunčevih elektrana zatražilo je raskid ugovora do kraja prošle godine. Stoga je statistička razlika s kraja 2021. i 2022. godine u instalisanoj snazi bila manja 37 posto, odnosno u proizvodnju 22 posto. To se dosta negativno odrazilo na naše poslovanje, no drago nam je da vidimo povratak tržišta”, istaknula je Brkić, dodavši da se priprema nova uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
