Hrvatska bi mogla da proizvodi sedam puta više energije
Hrvatska bi mogla da proizvodi sedam puta više energije nego što je može potrošiti, rečeno je na konferenciji nedjeljnika Lider “Energetska budućnost Hrvatske”.
Međutim, mora više pažnje da posveti čistim energentima koji ne zagađuju.
Boris Miljavac iz Siemens Energyja tvrdi da Hrvatska ima potencijal da proizvodi sedam puta više energije nego što može potrošiti, ali se treba fokusirati i na obnovljive izvore energije kojima obiluje.
Hrvatska energetska sigurnost, naveo je, zasniva se na Nuklearnoj elektrani Krško, krčkom LNG terminalu i obnovljivim izvorima.
Toplotne pumpe
Profesor zagrebačkog Fakulteta mašinstva i brodogradnje, Neven Duić kaže da se velike kompanije okreću obnovljivim izvorima energije i sva manje ulažu u fosilna goriva. Iznio je podatak prema kojem je u maju ove godine u Evropskoj uniji proizvodnja električne energije iz vjetra i sunca bile veća od proizvodnje iz fosilnih goriva.
Govoreći o budućnosti grijanja u Hrvatskoj, Duić je rekao da u gustim naseljima treba ići na toplane koje će, uz ostalo, koristiti toplotne pumpe, solarnu energiju, goeotermalnu energiju, otpadnu biomasu i sl.
Smatra da u manjim naseljima treba ići na toplotne pumpe, posebno u individualnim zgradama, a izvan naselja, u šumskim predjelima, treba koristiti pelete.
Vodonik – nosilac energetske revolucije
Profesorica s istog fakulteta Ankica Kovač kaže da je nosilac energetske revolucije vodonik, već više od 30 zemalja ima nacionalne strategije za vodonik, a među njima je i Hrvatska.
Vodonik mijenja geopolitiku energije, a zemlje bogate obnovljivim izvorima energije mogu postati izvoznice vodika i na njemu temeljenih zelenih goriva, kaže profesorica Kovač.
Ističe da raste globalna politička podrška čistom vodiku.
Trenutno su najveći uvoznici vodonik Evropa i sjeveroistočna Azija. Potencijale vodonika uz ostalo vidi u dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrificirati, teškog transporta te u sezonskoj pohrani vodika. Do 2030. godine pokazat će se puni potencijal vodika i njegov doprinos dekarbonizaciji, kaže Kovač.
Izvor: HRT
