Holandski ministar upozorava na domino efekat gasne krize u EU
Neuspjeh samo jedne evropske zemlje da napuni skladišta prije novembra doveo bi cijelu uniju u opasnost, upozoravaju holandske vlasti.
Gasna kriza, u bilo kojoj zemlji EU, izazvala bi domino efekat i brzo bi se proširila na cijelu uniju, smatra holandski ministar klime i energetike, Rob Jetten.
„Dobro je ako neke zemlje članice mogu da popune svoja skladišta gasa do 1. novembra, ali ako druge zemlje ne uspiju da dostignu 80%, posebno velike zemlje poput Njemačke, onda morate biti svjesni da će to biti domino efekat za cijelu Evropu “, rekao je Jetten za magazin Politico, prenosi RT.
Ministar je napomenuo da će Holandija, u slučaju prestanka isporuke ruskog gasa, “stati uz susjedne zemlje”.
EU donijela je uredbu kojom je predviđeno da se podzemna skladišta u državama članicama moraju napuniti do najmanje 80 % kapaciteta prije početka zime 2022/23. godine, odnosno do 1. novembra. Ukupan kapacitet podzemnih gasnih skladišta u zemljama EU iznosi 1110.7 teravat časova (TWh).
U međuvremenu, Jetten je naglasio da bi iskorištavanje gasnog polja Groningen, nekada jednog od najvećih evropskih i glavnih izvora gasa na kontinentu decenijama, bila krajnja opcija. Holandska vlada je 2019. objavila da će ogromno područje u sjeveroistočnom dijelu zemlje biti zatvoreno do oktobra 2022. godine, kako bi se ograničili seizmički rizici u regiji, a gas će se nakon toga eksploatisati samo u slučaju ekstremnih vremenskih prilika ili nepredviđenih okolnosti.
Prošle sedmice, ova zemlja je ukinula sva ograničenja za elektrane na ugalj, kako bi smanjila potrošnju prirodnog gasa, a istovremeno je uputila „hitan apel” preduzećima da uštede što je više moguće energije uoči zimske sezone. Ministar Jetten planira ove sedmice predstaviti plan izgradnje dvije nuklearne elektrane u zemlji.
Slovačka, Mađarska i Češka najosjetiljivije na iznenadni prekid dotoka ruskog gasa
Istovremeno, međunarodna agencija „Fitch“ upozorila je da može proći više od tri godine, prije nego što EU zamijeni, odnosno nadoknadi, uvoz ruskog gasa, ako se dotok gasa naglo prekine.
Agencija predviđa da bi Slovačka, Mađarska i Češka bile najosjetljivije na iznenadni prekid dotoka, jer najviše zavise od ruskog gasa, zbog nedostatka alternativnih izvora. Poljska, Litvanija i Rumunija su manje-više sigurne, jer su uglavnom osigurale alternativne zalihe ili imaju domaću proizvodnju.
U aprilu su Bugarska, Poljska i Finska odbile da se pridržavaju novog ruskog mehanizma plaćanja gasa zasnovanog na rubljama, što je dovelo do toga da im je „Gasprom“ prekinuo snabdevanje. Ranije ovog mjeseca, „Gasprom“ je, takođe, smanjio obim isporuke gasa kroz gasovod „Sjeverni tok“ Njemačkoj za skoro 60%, navodeći tehničke probleme zbog sankcija povezanih sa Ukrajinom.
