Evropski parlament izglasao reformu trgovanja emisijama GHG, ukidaju se i besplatne dozvole za CO2
Evropski parlament je potvrdio više ključnih zakona za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine, kojima se reformiše trgovanje emisijama stakleničkih gasova (ETS), uključujući i trgovanje emisijama u avijaciji.
Sistem trgovine emisijama stakleničkih gasova (ETS), koji se zasniva na principu “zagađivač plaća”, osnovni je alat EU-a za ograničenje i smanjenje industrijskih emisija stakleničkih gasova. U tom se sistemu zagađivačima dodjeljuje određeni broj besplatnih dozvola za stvaranje stakleničkih gasova.
Zagađivači, najvećim dijelom industrija, energetski sektor i saobraćaj, kroz određeno vremensko razdoblje smiju ispustiti količinu stakleničkih gasova, u skladu s dodijeljenom kvotom. Ako žele povećati svoje emisije, dozvole moraju kupiti od drugih kompanija, koje na tržištu emisija, nude dijelove svojih neiskorištenih dozvola.
EU je treći najveći zagađivač ugljen dioksidom na svijetu, a novim ambicioznim planom želi smanjiti emisije do 2030. i postići nulti nivo do 2050. godine.
ETS, koji je pokrenut 2005. godine, dio je paketa „Spremni za 55 posto – Fit for 55%” i jedan je od alata kojima se taj plan želi postići.
Emisije karbona u sektorima obuvaćenim ETS-om gotovo su prepolovljene ali, upozoravaju kritičari, najveći dio smanjenja postignut je u proizvodnji električne energije i toplotne energije, dok je industrija svoje emisije smanjila neznatno. Novim pravilima emisije stakleničkih gasova u sektorima ETS-a moraju se smanjiti za 62% do 2030. godine, u odnosu na nivoe iz 2005. godine.
Kao drugi problem ističu da se u dodjeli besplatnih emisionih jedinica pogoduje prvenstveno industriji. Kvota besplatnih jedinica koja je na raspolaganju industriji gotovo u cijelosti pokriva emisiju karbona tog sektora. Nakon više od 10 godina rasprava i emisije CO2 iz sektora pomorsog saobraćaja biće uključene u evropski sistem za trgovanje emisijama (ETS).
Evrozastupnici su velikom većinom glasova podržali četiri zakona, ključnih za dostizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine, o kojima je u decembru prošle godine postignut privremeni dogovor između Savjeta i Parlamenta EU. Zakoni još trebaju konačno odobrenje zemalja EU, koje će ih ocijeniti u narednih nekoliko sedmica.
Dogovorom o reformi ETS-s povećavaju se ambicije za 2030., postupno se ukidaju besplatne emisije kompanijma i stvara se poseban, novi ETS II za gorivo za putni saobraćaj i zgrade, što je bilo jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.
To znači uvođenje poreza na karbon, odnosno povećenje cijena fosilnih goriva koji se koristi za grijanje i saobraćaj – benzina, dizela, lož ulja, gasa. Efekat toga novog poreza trebao bi biti ublažen uspostavom novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, iz kojeg će se finansirati podrška pogođenim ugroženim domaćinstvima, kompanijama i korisnicima prevoza.
Taj fond trebao bi iznositi 86,7 milijardi evra u periodu od 2027. do 2032. godine, a većim dijelom će se finansirati sredstvima dobijenim od prodaje emisionih jedinica na aukciji.
Uvodi se i naplata karbona na uvezenu robu iz zemalja sa manje ambicioznim propisima i sprečava premještanje proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisiji stakleničkih gasova (CBAM). Roba obuhvaćena CBAM-om su željezo, čelik, cement, aluminijum, đubriva, električna energija, vodonik. Kompanije koje uvoze ovu robu u EU, morale bi da plate razliku u cijeni između cijene karbona plaćene u zemlji proizvodnje i cijene emisija karbona u evropskom sistemu trgovanja (EU ETS). CBAM će se postepeno uvoditi od 2026. do 2034. godine, istom brzinom kao što se ukidaju besplatne dozvole u EU ETS.
