BiH zaostaje u provođenju Zelene agende za Balkan
BiH značajno zaostaje u provođenju Zelene agende za Balkan i donošenju regulative koja bi olakšala transformaciju energetskog sektora.
Ostvarivanje ciljeva postavljenih do 2030. godine dovedeno je u pitanje zbog sporosti u donošenju ključnih zakona i odluka, zaključci su dvodnevne konferencije o temi “Energetska tranzicija domaćinstava” koja je održana na Jahorini.
Ciljevi postavljeni do 2030. godine podrazumijevaju značajan napredak u prelasku sa proizvodnje energije bazirane na fosilnim gorivima na onu iz obnovljivih izvora.
Jedan od zaključaka Konferencije, koju su organizovali Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH i neprofitna organizacije “Stanište za čovječanstvo” /Habitat for Humanity/, je i da je uočen nedostatak stučnog kadra koji bi mogao uspješno sprovesti ovaj proces.
Na konferenciji je konstatovano da je proces energetske tranzicije veoma kompleksan i da zahtijeva uključivanje i angažovanje svih zainteresovanih strana, te da bi se, zbog specifičnosti BiH, proces mogao odvijati i odozdo ka gore, a ne samo kako pokazuju primjeri u Evropi i regionu, saopštili su organizatori po završetku konferencije.
Konferenciji je prisustvovalo više od 100 predstavnika regulatornih tijela, stručnjaka iz oblasti energetike, međunarodnog nevladinog sektora i razvojnih agencija, te donosilaca odluka mikrokreditnog sektora.
Mikrokreditni sektor – značajan faktor u energetskoj tranziciji
Učesnici su se saglasili da bi mikrokreditni sektor mogao biti značajan faktor u energetskoj tranziciji domaćinstava, a naročito u domenu osiguranja finansijskih sredstava za sprovođenje tranzicije, ali i informisanju i edukaciji stanovništva.
U saopštenju se navodi da BiH raspolaže stručnim kadrom koji ima kapacitet da pruži pomoć kako domaćinstvima u projektovanju i instaliranju sistema za vlastitu proizvodnju energije, tako i mikrokreditnom sektoru za obuku osoblja i dizajniranje odgovarajućih kreditnih proizvoda.
Istaknuto je da se subvencionisanje kamate od vlasti u dosadašnjim projektima pokazalo kao odličan način da se mikrokrediti učine dostupnim i stanovništvu sa najnižim prihodima.
U saopštenju je navedeno i da postoje rizici sprovođenja energetske tranzicije, poput nedostatka sredstava, nepostojanja i nerazvijenosti odgovarajuće zakonske regulative koja bi olakšala proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, nedovoljne informisanosti te edukovanosti stanovništva.
Kao jedan od rizika je istaknuto i nedovoljno prepoznavanje značaja i potencijala mikrokreditnog sektora u rješavanju pitanja bitnih za društvo od strane regulatora nebankarskog finansijskog sektora.
