BiH traži odlaganje primjene CBAM takse – odgovora Evropske komisije još nema
Јoš nema odgovora Evropske komisije na zahtjev BiH za odlaganje primjene CBAM takse.
Njena primjena počinje 1. januara 2026. godine i predstavlja dodatni namet za firme koje na tržište Evropske unije izvoze cement, željezo, aluminijum, đubrivo, vodonik ili električnu energiju.
Rješenje je formiranje domaćeg fonda, pa bi novac mogao, bar dijelom, da se vrati privredi. Privrednici strahuju, a nadležni kažu – radimo na tome, prenosi RTRS.
Gotovo sav asortiman metalnih konstrukcija, namještaja od kovanog željeza, inoksa i čelika derventski “Art lajn” izvozi. Prošle godine izvezli su robu vrijednu 600.000 maraka.
Planove za ovu godinu ipak neće diktirati potražnja, nego CBAM – mehanizam za prilagođavanje karbonskog otiska.
– Ove godine stopiramo sve investicije i ulaganja što smo planirali, baziramo se prvenstveno na postavljanje solarnih panela, na izradu te elektrane, a možda i termalne pumpe, kako bi mogli biti konkurentni na EU tržištu od 1. januara naredne godine, kada taj CBAM stupi na snagu – rekla je Bojana Kršić, direktorka derventske firme “Art lajn”.
Odnosno, pokušavaju smanjiti količinu CO2 koju emituju u proizvodnji, kako bi smanjili svoj ugljenični otisak, a time i taksu. Јer jedna tona CO2 jest jednaka jednom zelenom sertifikatu, koji trenutno košta 81 evro.
Ali to je berzanska roba, pa se procjenjuje da će do kraja godine njegova cijena skočiti i do 90 evra.
– Solarna elektrana bi pokrila 100 odsto naše potrošnje i mislim da bi na CBAM izvještaju bili na nuli – dodala je Kršićeva.
Taj izvještaj već godinu dana evropskim partnerima šalju svi izvoznici koju proizvode jedan od budućih oporezovanih artikala – cement, željezo, aluminijum, đubrivo, hidrogen ili električnu energiju.
Njime se izračunava količina CO2 oslobođena u proizvodnji.
– Poslije 1. januara naredne godine većina naših privrednika koji posluju sa EU, oko 70 odsto, će morati plaćati taksu koja iznosi oko 20 odsto na njihove proizvode – pojasnio je Boško Borojević, sekretar Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike u Privrednoj komori Srpske.
Zakonodavci sada treba da donesu propise kojima se ovdje formira berza zelenih certifikata i uspostavi ETS sistem.
To znači da bi privrednici imali mogućnost da karbonsku taksu plaćaju u BiH, u fondove koji bi se koristili za podizanje energetske efikasnosti. Procjenjuje se da bi na taj način u zemlji ostalo oko 440 miliona evra godišnje.
Ne bude li uspostavljen, od 1. januara 2026. godine, taj novac ide u evropske fondove. Konkretan odgovor dokle se stiglo sa ovim poslom nadležni nisu dali, ali kažu – radi se na tome.
– Radimo na tome da ispunimo sve uslove, a postoji vrlo visok stepen koordinacije sa entitetskim ministrima kako bi tu oblast definisali i kako bi smo ispunili zadate rokove kroz obezbjeđivanje određenog regulatornog okvira – naglasio je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske kazao je da se već približavamo tom graničnom periodu kada nešto moramo uraditi, i kako navodi, ova godina će biti godina u kojoj ćemo nešto morati po tom pitanju da regulišemo.
U Privrednoj komori kažu – još je mnogo posla pred insitutucijama, pa opravdano strahuju od početka naredne godine i novih troškova zbog kojih teško mogu zadržati konkurentnost na ervopskom tržištu.
