BiH nedovoljno koristi solarnu i vjetroenergiju iako ima potencijal
BiH nedovoljno koristi solarnu i vjetroenergiju, iako ima oko 30% veći godišnji intenzitet sunčevog zračenja od prosjeka većine evropskih zemalja, a potencijal vjetra se koristi 7 %.
BiH ima veći sunčani potencijal od Njemačke i Poljske, sa 2.000 sunčanih sati godišnje, a u Hercegovini i do 2.400 sati uz oko 1.500 kWh/m² godišnje.
Procjenjuje se da fotonaponski energetski potencijal iznosi 70,5 × 10⁶ GWh ozračene energije godišnje—indikativan podatak za planiranje budućih projekata, piše Vecernji list.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu BiH, cilj je 900 MW velikih solarnih elektrana, 92 MW industrijskih solarnih sistema i 500 MW malih sistema.
Ali, realizacija kasni zbog visokih početnih troškova i činjenice da je BiH do sada implementirala tek oko polovine potrebnih EU regulativa u području OIE.
U drugoj polovini 21. vijeka proizvodnja struje u BiH i dalje je većinom iz ugljea (≈60%), hidroelektrane daju oko 35%, a vjetroelektrane svega ≈2%.
Vjetroelektrane su lani proizvele 357 GWh. Struka procjenjuje realni vjetropotencijal oko 2.000 MW, pri čemu je danas iskorišteno manje od 7% (BHK CIGRE).
U sljedeće 3–4 godine realno je očekivati priključenje oko 700 MW vjetroelektrana (≈2 TWh godišnje), oko 1.500 MW solarnih elektrana (≈2,1 TWh godišnje) i pretežito investicije privatnog sektora.
Time bi se ukupna godišnja proizvodnja mogla približiti 19 TWh, dok bi potrošnja ostala na nešto više od 12 TWh godišnje.
Distributivna i 110-kilovoltna (kV) prenosna mreža ima gotovo iskorišten kapacitet. Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti.
