Investicije domaćinstava čine 18 % ukupnog ulaganja u čistu energiju u svijetu

Investicije domaćinstava čine oko 18 % ukupnog ulaganja u čistu energiju u svijetu i udvostručila su se od 2015. godine, kada su činile 9 % ukupnih ulaganja.

Ovo je, zmeđu ostalog, rezulat brže tranzicije prema čistoj energiji, navodi se u analizi Međunarodne agencije za energiju (IEA)

Sada ulaganja domaćinstava iznose blizu 18%, na šta je, naročito, uticala ulaganje domaćinstava sa višim prihodima na solarne panele, poboljšanja energetske efikasnosti, toplotne pumpe i električna vozila. Oko 10% ove investicije podržavaju vlade u obliku grantova ili poreskih olakšica, posebno u razvijenim ekonomijama.

Poređenje pokazuje da su domaćinstva doprinijela sa više od 40% povećanja ulaganja u čistu energiju od 2016. godine, što je daleko najveći udio. To je posebno bilo izraženo u razvijenim ekonomijama, gdje su, zbog snažne političke podrške, domaćinstva učestvovala sa skoro 60% rasta investicija u energiju.

Međutim, kao što je istaknuto u nedavnom specijalnom izvještaju Međunarodne agancije za energiju, početni troškovi ovih investicija su izvan mogućnosti većine domaćinstava. Zbog toga su potrebne dobro osmišljene politike kako bi se tehnologije čiste energije donijele u domaćinstva i zajednice.

U 2023. godini, udio investicija domaćinstava u odnosu na ukupnu investiciju u energiju dostigao je 29% u Japanu i Koreji i 27% u Evropi, nakon čega slijedi Sjeverna Amerika sa 11%.

Prosječna godišnja investicija u energiju od strane investitora i tehnologije, 2015-2023/ Izvor: IEA

Potrošnja na poboljšanje energetske efikasnosti u zgradama činila je 50% svih ulaganja u energiju u Japanu, Koreji i Evropi prošle godine. U Sjevernoj Americi, snabdjevanje gorivom je imalo veći udio u ukupnim investicijama, što je rezultiralo manjim udjelom ulaganja domaćinstava u energetskom miksu.

Računi za električnu energiju u domaćinstvima su glavna briga širom svijeta. Vrlo su nejednaki: domaćinstva sa nižim prihodima troše manje energije, ali troše veći dio svog prihoda na nju (do 25% u razvijenim ekonomijama) ili ostavljaju neispunjene energetske potrebe.

Energetske tranzicije mogle bi dovesti do velikih smanjenja računa za energiju u domaćinstvima i ubrzati napredak ka univerzalnom pristupu energiji. Ali upravljanje početnim troškovima za siromašnija i ruralna domaćinstva – kao i tekućim troškovima – ostaje ključni izazov javne politike.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *