Zajednički izlazak EU iz Ugovora o energetskoj povelji neizbježan
Evropska komisija je poručila zemljama članicama da se zajednički izlazak Evropske unije iz kontroverznog međunarodnog Ugovora o energetskoj povelji – čini neizbježnim. Ovo se navodi se u dokumentu u koji je Rojters imao uvid.
Ugovor o energetskoj povelji iz 1998. godine, koji ima oko 50 potpisnica, uključujući zemlje Evropske unije, osmišljen je da zaštiti kompanije u energetskoj industriji i omogućava im da tuže države zbog politika koje utiču na njihova ulaganja.
U proteklim godinama kompanije su učestalo koristile povelju kako bi osporile odluke vlada usmjerene na suzbijanje upotrebe fosilnih goriva. Zbog toga su kritičari upozoravali da bi ovo mogla biti prepreka u borbi protiv klimatskih promjena.
Francuska, Njemačka, Holandija, Poljska i Španija već su najavile planove za napuštanje sporazuma, povećavajući pritisak na Brisel da koordiniše povlačenje širom EU. Italija je napustila ugovor još 2016. godine.
Evropska komisija – izlazak iz Ugovora najadekvatnija opcija
U dokumentu koji je dostavljen zemljama EU, a u koji je Rojters imao uvid, Evropska komisija je ocijenila da bi “najadekvatnija” opcija bila da EU i njenih 27 država članica napuste.
“Čini se da je povlačenje EU iz Ugovora o energetskoj povelji neizbježno”, navodi se u dokumentu.
Portparol Evropske komisije potvrdio je da će preporučiti izlazak iz EU i iznijeti prijedlog diplomatama zemalja članica na sastanku u utorak.
U dokumentu Komisije navodi se da su brojni faktori doveli do ove procjene.
Članice Ugovora su prošle godine dogovorile neke reforme, ali su ih zemlje EU odbile – što znači da se nereformisani sporazum sa jačom zaštitom investicija i dalje primjenjuje.
Preostali dio ovog sporazuma bi “jasno potkopao” klimatske ciljeve EU, smatra Komisija.
S obzirom na broj zemalja koje su pojedinačno istupile, novo pregovaranje o sporazumu ne izgleda izvodljivo, navodi se.
Za izlazak iz EU bila bi potrebna podrška najmanje 15 zemalja EU i Evropskog parlamenta, koji je već podržao rezoluciju koja poziva na tu ideju.
Čak iako zemlje EU napuste Ugovor, „klauzula o prestanku trajanja“, koja je dio Ugovora, podrazumjeva da bi sporazum i dalje štitio postojeće investicije u fosilna goriva u narednih 20 godina.
Zemlje EU bi se stoga mogle međusobno dogovoriti da ne primjenjuju ovu klauzulu – budući da većinu energetskih investicija na njihovim teritorijama vrše kompanije iz EU.
Međutim, morali bi da se o tome dogovore i sa drugim članicama potpisnicama Ugovora, kako bi izbjegli buduće tužbe poput Japana, Azerbejdžana i Britanije, bivše članice EU.
“Za sada nijedna ugovorna strana koja nije članica EU nije nagovijestila da bi bila otvorena za takvo rješenje”, navodi se u dokumentu.
