Zabrana izvoza oblovine iz BiH istekla 31. jula – Savjet ministara za sada nije produžio zabranu
Zabrana izvoza oblovine iz BiH istekla je 31. jula, a termin održavanja sjednica Savjeta ministara BiH, na kojoj bi trebalo donijeti novu odluku o produženju zabrane izvoza – još nije poznat.
U međuvremenu, izvoznici iz BiH za osam dana avgusta plasirali su na ino-tržište oblovinu vrijednu oko 130.000 KM. Iako drvoprerađivači navode da te količine za sada ne ugrožavaju njihovu proizvodnju potrebno je što prije donijeti novu odluku o zabrani izvoza.
Naime, Savjet ministara BiH još nije usvojio prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o produžavanju zabrane izvoza oblovine do 31. oktobra, iako je rok primjene postojeće odluke istekao 31. jula.
“Glas Srpske” saznaje da zbog godišnjih odmora još nije poznat datum održavanja sjednice Savjeta ministara na kojoj bi trebalo donijeti novu odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata, odnosno, produžiti zabranu izvoza oblovine.
Ministar Staša Košarac nedavno je rekao da je Ministarstvo spoljne trgovine, postupajući po zahtjevu vlada Republike Srpske i FBiH, uradilo svoj dio posla i uputilo Savjetu ministara prijedlog pomenute odluke. On je naveo da je uputio i nekoliko urgencija za održavanje vanredne sjednice.
Izvoz drveta za sada ne ugrožava domaće preređivače
Da su izvoznici iskoristili pauzu nadležnih i “prazan hod” između dvije sjednice pokazuju najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prema kojima je od 1. do 8. avgusta ove godine na ino-tržište plasirano neobrađeno drvo vrijedno 131.670 KM.
Najveće količine oblovine izvezene su u Tursku i Srbiju te Albaniju i Francusku. Neobrađeno drvo u prvim danima avgusta plasirano je i na tržište Makedonije i Slovenije.
Bivši sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS, Lazo Šinik kaže da vrijednost izvezenog drveta nije zabrinjavajuća te da za sada ne ugrožava domaće prerađivače.
– Malo je vremena prošlo od isteka roka zabrane da bismo mogli znati u kom smjeru bi to moglo ići. Potražnja u EU je pala, a i izvoznici su očekivali da će zabrana biti nastavljena pa se nisu pripremili te smatram da je to osnovni razlog za male izvozne brojke. Moglo bi biti opasno ako se prazan prostor nastavi koristiti za odlijevanje oblovine vani jer će to ugroziti snabdijevanje domaćih drvoprerađivača – rekao je Šinik za “Glas”.
On je dodao da svi drvoprerađivači u Srpskoj očekuju da odluka o zabrani bude produžena i to što prije.
– Nema razloga da se bavimo izvozom u oblom stanju bilo kojih količina jer možemo proizvesti brojne proizvode više vrijednosti. To nije u interesu ni građana ni domaće ekonomije. Izvoz oblovine treba zabranjivati što je duže moguće, imamo dovoljno privrednih kapaciteta da sve preradimo – podsjetio je Šinik.
Udruženje drvoprerađivača: što prije produžiti zabranu izvoza
Predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS Darko Partalo za “Glas” navodi da ako se ponovo ne zabrani izvoz oblovine najbolji trupci će ići van granica, usljed čega će domaće kompanije ostati uskraćene i za količinu i za kvalitetno drvo.
– Ako rampa što prije ne bude spuštena to će zakomplikovati i ovako tešku situaciju u domaćoj drvnoj industriji, koja se suočava sa značajnim padom potražnje za gotovim i polugotovim proizvodima od drveta u Evropi. I bez obzira na taj pad kapaciteti domaćih firmi su za trećinu iznad dozvoljene sječe u “Šumama Srpske” koje ozbiljno kasne sa realizacijom plana proizvodnje i isporuke sirovine – rekao je Partalo.
I zamjenik predsjednika Udruženja drvoprerađivača drvnih sortimenata niže vrijednosti RS Đorđe Brkić smatra da rampa za izvoz oblovine treba ostati spuštena.
– U ogromnim smo problemima. Evropa je stala sa narudžbama, niko ništa ne kupuje, a i cijena cijepanog drveta u inostranstvu pala je i do 40 odsto – kazao je Brkić.
Kineska drvo trenutno dominira evropskim tržištem
Darko Partalo kaže da je tržište Evropske unije trenutno preplavljeno robom iz Kine, što dodatno smanjuje potražnju za proizvodima uz Srpske.
– Zbog sukoba između Rusije i Ukrajine te krize u zapadnim zemljama suočeni smo sa manjom potražnjom, koju sada potpiruje i kineska roba jer je došlo do pada cijene prevoza kontejnera iz Kine, usljed čega imamo ozbiljan pritisak robe sa istoka što nama obara potražnju, a samim tim i cijenu – naveo je Partalo.
