Više od 41 milion ljudi u EU ne može da si priušti adekvatno grijanje
Više 41 milion ljudi u EU, što čini 9,2% stanovništva, ne može da si priušti adekvatno grijanje svojih domova.
Oko dvije trećine onih koji žive u „energetskom siromaštvu“ žive u četiri najveće ekonomije EU.
Stanovanje je osnovno socijalno pravo, ali desetine miliona Evropljana primorane su da žive u hladnim domovima.
Stope energetskog siromaštva se značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Procenti se na prvi pogled možda ne čine tako velikim, ali kada se prevedu u broj pogođenih ljudi, ozbiljnost problema postaje očigledna.
Koristeći podatke o stanovništvu od 1. januara 2024. godine, Euronews Business je izračunao broj ljudi pogođenih ovim oblikom siromaštva.
U EU, procenat ljudi koji ne mogu grijati svoj dom kreće se od 2,7% u Finskoj do 19% u Bugarskoj i Grčkoj.
Kada se uključe zemlje kandidatkinje za EU i zemlje EFTA-e, to se kreće od 0,7% u Švicarskoj do 33,8% u Albaniji. Sjeverna Makedonija je takođe izuzetak sa 30,7%.
Ovaj procenat je takođe iznad 10% u Litvaniji, Španiji, Portugalu, Turskoj, Kipru, Crnoj Gori, Francuskoj i Rumuniji.
Turski paradoks
Među 36 zemalja, Turska bilježi najveći broj ljudi pogođenih energetskim siromaštvom. Iako se stopa poboljšala posljednjih godina, 12,9 miliona ljudi nije moglo grijati svoje domove 2024. godine.
Prema podacima Eurostata , u prvoj polovini 2025. godine, Turska je imala drugi najjeftiniji prirodni plin, kako u eurima, tako i u standardima kupovne moći (PPS). Što se tiče električne energije, Turska ima najjeftinije cijene u eurima i treće najjeftinije u PPS-u.
Zaključno, uprkos niskim troškovima energije, veliki dio turskog stanovništva i dalje pati od energetskog siromaštva.
U Španiji, u međuvremenu, 8,5 miliona ljudi nije moglo grijati svoje domove, dok je taj ukupan broj u Francuskoj porastao na 8,1 milion ljudi. U Njemačkoj taj broj iznosi 5,3 miliona, a u Italiji 5,1 milion.
Šta uzrokuje energetsko siromaštvo?
Energetsko siromaštvo nastaje kada domaćinstvo mora smanjiti potrošnju energije do stepena koji negativno utiče na zdravlje i dobrobit stanovnika, navodi Evropska komisija.
Tri su osnovna uzroka : visoki udjel potrošnje domaćinstava na energiju, niski prihodi i niska energetska efikasnost zgrada i uređaja.
„Kriza izazvana COVID-19, praćena naglim porastom cijena energije i ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pogoršala je već tešku situaciju za mnoge građane EU“, saopštila je Evrospka komisija.
Procenat ljudi koji nisu u mogućnosti grijati svoje domove postepeno opada od 2011. godine, a najniži nivo dostigao je 2019. i 2021. godine prije nego što je ponovo porastao. Prošle godine zabilježen je još jedan pad.
Prema Komisiji, ovaj pozitivan trend rezultat je kombinacije faktora. Zvaničnici ukazuju na smanjenje maloprodajnih cijena plina i električne energije, primjenu mjera energetske efikasnosti u zemljama EU, kao i na povećano razumijevanje energetskog siromaštva i pogođenog stanovništva.
