Većina bolesti pogoršana klimatskim promjenama – otkriva novo istraživanje

Klimatska kriza će pogoršati većinu bolesti, upozoravaju stručnjaci i mogla bi ubrzati slijedeću smrtonosnu pandemiju. Kako se planeta zagrijava, većina bolesti – od blagih virusa do smrtonosnih kuga – će postati češća.

Prema studiji iz 2022. godine, više od polovine, tačnije, 58 %, poznatih zaraznih bolesti pogoršano je klimatskim promjenama.

Istraživanje – izvedeno iz pregleda više od 77.000 postojećih radova – daje „zastrašujuću” sliku narednih nekoliko decenija, upozorava glavni autor Camilo Mora.

“Nećemo izumrijeti. Umjesto toga, ovo će nam zagorčati živote”, kaže on.

Od dugo neaktivnih patogena oslobođenih odleđivanjem tundre, do miliona dodatnih komaraca koji prenose viruse, rizici će biti ozbiljni.

7. Životinje i ljudi biće prisiljeni da budu bliže jedni drugima

Degradacija staništa i klimatske promjene tjeraju životinje i ljude da se zbliže, povećavajući rizik od „skakanja“ virusa između vrsta. Poplave, požari i suše tjeraju divlje životinje da traže resurse negdje drugdje. U međuvremenu, ljudi sve više zadiru u prirodu, uključujući sječu šuma za pašnjake i izgradnju.

Ova dinamika dovodi do smrtonosnih bolesti koje se pojavljuju, objašnjava profesor Daniel Brooks, profesor emeritus evolucione biologije na Univerzitetu u Torontu.

U svojoj knjizi „Stokholmska paradigma“ iz 2019. godine, Brooks i kolege objašnjavaju kako patogeni mogu lako kolonizirati nove domaćine.

„Klimatske promjene mijenjaju uslove života vrsta, a kada te promjene prelaze “zonu komfora” vrste, pripadnici vrste se udaljavaju tražeći bolje uslove za život”, kaže on.

“Ubrzavajuči kretanje generalno, klimatske promjene tako postavljaju teren za domaćine da dođu u kontakt s patogenima na koje su osjetljivi, ali kojima nikada prije nisu bili izloženi.”

Patogeni ne moraju čak ni da mutiraju, kaže on – novi domaćini često već imaju osobine potrebne za “skok”.

“U slučaju SARS-CoV-2, na primjer, virus ima vrlo specijalizovane potrebe za domaćinima sa antigenom na površini ćelije, koji se zove ACE2”, objašnjava Brooks. “Originalni šišmiš domaćin za SARS-CoV-2 ima ACE2 i živi vrlo izolovanim životom – noćna ježivotinja i živi u pećinama, gdje čak i ne stupa u interakciju s drugim slepim miševima.

“Međutim, promijenite uslove (na primjer, dovedite slijepe miševe u kontakt s drugim vrstama na tržištu živih životinja) i činjenica da gotovo sve vrste sisara imaju ACE2 znači da prostor rizika za pojavu zaraznih bolesti vrtoglavo raste.”

6. Patogeni iz “Pandorine kutije” u tundri koja se odmrzava

Globalno zagrijavanje topi ledene kape i permafrost, izlažući patogene koji su hiljadama godina bili zamrznuti pod zemljom. Godine 2016., dvanaestogodišnji ruski dječak umro je nakon što je bio zaražen antraksom. Bolest je potekla od zaraženog leša irvasa koji je odleđen duboko u sibirskoj tundri.

5. Poplave šire bolesti koje se prenose vodom (i izlivanje otpadnih voda)

Klimatske promjene povećavaju učestalost i jačinu poplava. Poplavna voda često sadrži kanalizaciju, a jedenje ili pijenje bilo čega kontaminiranog poplavnom vodom može uzrokovati dijareju poput E. coli i salmonele. Kolera, tifus i leptospiroza također napreduju nakon poplava. Kada se poplavne vode povuku, preostala stajaća voda postaje stanište legla komaraca, koji prenose bolesti poput malarije i denga groznice.

4. Toplo vrijeme povećava broj komaraca i krpelja

Prema studiji iz 2019. u časopisu “PLOS Neglected Tropical Diseases”, komarci koji prenose bolesti, do 2050. godine, doći će 500 miliona ljudi više nego danas. To je zato što će toplo vrijeme povećati broj mjesta na kojima se ovi smrtonosni prenosioci bolesti mogu razmnožavati. Krpelji, takođe, uspijevaju u toplijim uslovima. U SAD-u se učestalost Lajmske bolesti koju prenosi krpelj – bakterijske bolesti koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija na zglobovima i nervnom sistemu – više nego udvostručila u posljednjih 30 godina.

3. Zagrijavanje okeana dovodi do smrtonosnog cvjetanja algi

Otrovni cvjetovi algi – svijetli plavo-zeleni organizmi koje možete vidjeti kako plutaju u vodenim tijelima – mogu ubiti sve ribe u jezeru. Oni takođe mogu ozbiljno povrijediti ili ubiti ljude. Cvjetovi uspijevaju dok se otpadne vode hemikalije izlivaju u vodene tokove. Rastuće temperature takođe stimulišu rast. Tu je i porast nivoa mora, jer plitke i stabilne obalne vode stvaraju savršeno okruženje za cvjetanje.

2. Toplotni valovi stvaraju viruse otporne na toplinu

Kada se sisari razbole, jedan od naših najboljih odbrambenih mehanizama je groznica. Groznica zagrijava tijelo, stimulišući imunološki odgovor. Ali kako vrijeme postaje toplije, virusi će proći proces prirodne selekcije.

“Na primjer, pogledajte šišmiša koji se bori sa patogenom poput virusa. Kada dođe do toplotnog talasa, slijepi miš je pod stresom i veća je verovatnoća da će se razboleti”, kaže Mora. Ali oni koji prežive biće hostovani virusi otporni na toplinu.

“Patogeni će postati jači.” Ovo preživljavanje najjačih stvorće viruse otporne na topline, koji su sposobniji da izbjegnu ljudsku odbranu.

1. Ljudski imuni sistem pod stresom

Ekstremni vremenski događaji pričinjavaju ogroman stres judskom tijelu – na primjer, vaše tijelo mora naporno raditi da bi vas održalo hladnim tokom toplotnog talasa. Ali kako klimatske promjene budu napredovale, milijarde će živjeti u težim uslovima.

Prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), oko 21,5 miliona ljudi prisilno je raseljeno zbog vremenskih nepogoda od 2008. godine.

Institut za ekonomiju i mir – think tank sa sjedištem u Londonu – procjenjuje da bi oko 1,2 milijarde ljudi moglo biti raseljeno zbog klimatskih promjena u narednih 30 godina.

Izbjeglički kampovi, na primjer, mogu biti košnice za izbijanje bolesti.

Klimatske promjene će nas sve učiniti ranjivijim, upozorava profesor Joacim Rocklöv, Humboldtov profesor na Univerzitetu u Hajdelbergu.

„Takođe utiče na ranjivost stanovništva kroz sistemske uticaje. To može dovesti do pogoršanja uticaja već postojećih bolesti, na primjer zbog nestašice hrane i vode.”

Šta možemo da učinimo u vezi sa zdravstvenim rizicima uzrokovanim klimatskim promjenama?

Suočeni s ovim višestrukim zdravstvenim rizicima koji se pojavljuju, što trebamo učiniti? Prevencija je daleko bolja od odgovora na krizu, upozorava dr Bruks.

To dokazuje primjer metaboličkih bolesti, kaže on.

„Promijenite ishranu, ne pušite, pijte manje, vježbajte“ je jeftinija i efikasnija od operacije srca, iako nije tako herojska“, kaže on. “Moramo primijeniti isto obrazloženje na EID [nastajuće zarazne bolesti].”

Brooks poziva vlade da slijede DAMA protokol – dokumentuju, procjenjuju, prate i djeluju.

Na primjer, koronavirus sličan SARS-CoV-2 otkriven je u Kini 2005. Da su vlade pratile vjerovatnoću da soj uzrokuje bolest kod ljudi i regulisale prodaju na pijacama, pandemija bi se mogla izbjeći.

Druga ključna akcija je udar na izvor i smanjenje emisije gasova staklene bašte, kaže dr Mora.

“Rješenje nije adaptacija. Nema prilagođavanja na ovo, jednostavno je previše bolesti”, kaže on.

“Kako će buduće generacije gledati na nas, ako im ostavimo jadan svijet? To moramo da izbjegnemo.”

To zahtijeva brzu dekarbonizaciju i ulaganje u obnovljive izvore energije.

Izvor: Euronews