Tramp (ponovo) povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimi
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp ponovo povlači Sjedinjene Američke Države iz Pariskog sporazuma o klimi.
Prema međunarodnom sporazumu o klimi, koji je prvi put dogovoren 2015. godine, zemlje širom svijeta složile su se da smanje emisije stakleničkih gasova u nastojanju da ograniče globalno zagrijavanje i spriječe najgore posljedice klimatskih promjena.
Trump je tvrdio da sporazum nameće nepravedan teret američkoj ekonomiji, te je povukao SAD iz ovog sporazuma tokom svog prvog mandata. SAD su se zvanično ponovo pridružile sporazumu pod prethodnim predsjednikom Džozefom Bajdenom 2021. godine.
Izlazak iz Pariskog sporazuma nije iznenađenje, s obzirom na to da je Trampova kampanja signalizirala odlazak još prije nekoliko mjeseci.
Ekološke grupe oštro su kritikovale ovu odluku, uz obrazloženje će ljudske i ekonomske posljedice klimatskih promjena samo rasti, ako SAD ne učine svoj dio da ograniče zagrijavanje.
U nalogu potpisanom u ponedjeljak, Tramp je naredio svom ambasadoru u UN-u da podnese službeno obaviještenje o izlasku SAD-a. Iako se u naredbi kaže da će povlačenje SAD-a stupiti na snagu “odmah” nakon obavještenja, sam Pariski sporazum predviđa da proces traje godinu dana.
Ukidanje klimatskih napora iz Bajdenove ere
Tramp je takođee u ponedjeljak izdao niz drugih naredbi usmjerenih na jačanje korišćenja fosilnih goriva i poništavanje inicijativa iz Bajednove ere za ograničavanje emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Proglasio je nacionalnu energetsku vanrednu situaciju i opozvao mnoge Bajdenove izvršne naredbe o klimatskim promjenama. Nove naredbe nalažu agencijama da povuku ograničenja za bušenje na moru i preispitaju zaštitu za Arktičko nacionalno utočište divljih životinja na Aljasci.
“Inflacionu krizu izazvala je velika prekomjerna potrošnja i eskalacija cijena energije”, rekao je Tramp tokom svog inauguracionog obraćanja. „Zato ću danas proglasiti i nacionalnu energetsku vanrednu situaciju. Mi ćemo bušiti, dušo, bušiti.”
Trump je takođe proglasio moratorijum na nove projekte vjetroelektrana na saveznim zemljištu, pauzirajući nove zakupe i dozvole za vjetroelektrane na kopnu i na moru. On je poništio izvršnu naredbu koja je primorala vladine regulatore da procijene rizike klimatskih promjena za finansijski sistem. Naložio je agencijama da preispitaju sve propise koji bi mogle “opteretiti razvoj domaćih energetskih resursa”.
Tokom moratorijuma, zvaničnici će preispitati ekološki uticaj projekata vjetroelektrana na kopnu i moru na divlje životinje i razmotriti “ekonomske troškove povezane s povremenom proizvodnjom” i efekte subvencija na održivost industrije vjetroenergije.
