Studija uticaja na životnu sredinu o skladištenju nuklearnog otpada do kraja 2024.
Studija uticaja na životnu sredinu o skladištenju nuklearnog otpada kod Dvora na Uni trebalo bi da bude završena do kraja godine.
Ovo je izjavio direktor hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Josip Lebegner, dodajući da bi gradnja objekta mogla da počne 2026. ili 2027. godine.
“Svjesno smo malo usporili jer je prošle godine međudržavna komisija za Nuklearnu elektranu Krško pomjerila rok za preuzimanje radioaktivnog otpada na 2028. godinu. Tako da smo svjesno usporili kako bismo, između ostalog, odgovorili na sva pitanja koja dobijamo iz BiH”, naveo je Lebegner.
On je na okruglom stolu u Zagrebu, u organizaciji opštine Dvor i Srpskog narodnog vijeća /SNV/, o temi “Izazovi zbrinjavanja radioaktivnog otpada na području opštine Dvor: uloga i prava lokalne zajednice”, rekao da očekuje da će studija uticaja početkom iduće godine biti predata naležnom ministarstvu.
“Nakon što studija uticaja na životnu sredinu bude predata i nakon što se pokrene postupak procjene uticaja zahvata na okolinu, te nakon prekograničnih konsultacija, tek onda možemo dobiti dozvolu za izgradnju. Nadam se da bismo krenuli sa gradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada 2027. godine ili 2026. godine”, istakao je Lebegner.
Odgovarajući na pitanje šta očekuje od rezultata istraživanja koja se u vezi sa planiranim skladištem radioaktivnog otpada sprovode u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, Lebegner je rekao da će nakon što bude objavljena studija uticaja na životnu sredinu biti moguće utvrditi da li postoji korelacija između rezultata.
On je dodao da su dijametralno suprotni pravci kojima u vezi sa pitanjem lokacije Čerkezovac ide Hrvatska i BiH.
Lebegner je rekao da je na početku mandata otvoreno komunicirao sa stručnjacima iz BiH, ali da je nakon nekog vremena uvidio da se “izokreću informacije” koje daje, koriste se protiv njega i protiv projekta zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
“Najbolji primjer je zahtjev koji sam dobio za dostavljanje zastarjele studije iz 2015. godine koju sam odbio da dam i napisao sam detaljno obrazloženje koje nikad nije izašlo i samo je bilo da Josip Lebegner, direktor Fonda, nije dostavio studiju koja je obrazložila zašto je izabrana lokacija Čerkezovac”, naveo je on.
Lebegner je dodao da će ova studija i njeni novelirani zaključci biti uključeni u studiju uticaja na životnu sredinu.
