Solarne elektrane na kući štede i do 90 % električne energije – primjer Hrvatske
Zakonski okviri i procedure te tehnologija, danas, omogućavaju svakome ko živi u porodičnoj kući relativno lako postavljanje solarne elektrane s kojom može ostvariti i do 90 % ušteda godišnje na električnoj energiji.
Ovo je izjavio Svibor Jančić, stručnjak za razvoj zajednice u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) u Hrvatskoj.
“Hrvatska u iskorištavanju svog solarnog potencijala poprilično kaska za drugim zemljama EU, međutim postavljen je trend porasta broja solarnih elektrana u Hrvatskoj i danas se možemo pohvaliti s porastom od gotovo 10.000 elektrana priključenih na mrežu HEP ODS-a u posljednjih godinu dana”, ističe Svibor Jančić.
Važnim ističe da je procesu rasta solarizacije u Hrvatskoj doprinio kontinuitet sufinansiranja koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i mnoge jedinice lokalne uprave i samouprave koje svojim pozivima za sufinansiranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta potiču građane da se pripreme za prijavu na konkurse Fonda.
Jančić kaže da je osjetni napredak u procesu realizacije solarnih elektrana za samosnabdjevanje napravljen i od Vlade Hrvatske, koja je donijela odluku o nula posto PDV-a na solarne elektrane te je ukinuto pravilo koje je vlasnike solarnih elektrana koji bi u jednoj godini proizveli više električne energije nego što bi potrošili, prebacivalo u nešto nepovoljniji model obračuna.
“Također, dobivamo informacije od naših korisnika kako se sve kraće čeka za dokument elektroenergetske suglasnosti od HEP-a koji je potreban kako bi postavili solarnu elektranu”, kaže Jančić.
“Nama je u Zelenoj energetskoj zadruzi izrazito važno da proces solarizacije ne zaobiđe građane”, ističe Jančić. Zbog toga su, kaže, u zadnje tri godine proveli nekoliko turneja po cijeloj Hrvatskoj održavajući edukacije i info tačke, gdje su građani mogli dobiti sve potrebne informacije o tome kako postaviti solarnu elektranu na vlastitu porodičnu kuću, koji su administrativni i tehnički uslovi i na šta je potrebno obratiti pažnju.
Povrat investicija u roku od 5-6 godina
“Investicija u kućnu solarnu elektranu je energetska mjera kojom postižemo poboljšanje energetske učinkovitosti vlastitog kućanstva, a u većini slučajeva takva mjera ima vrlo prihvatljiv i primamljiv rok povrata investicije, koji se u pravilu kreće od pet do šest godina, ukoliko nisu potrebne značajnije građevinske intervencije u građevinski dio, poput krovova i slično”, kaže predsjednik pulske županijske privredne komore Danijel Benčić. Ono što je svima nama bitno jesu finansijske uštede za kućni budžet, koje su kod ovakvih investicija odmah vidljive, već sa prvim računom za električnu energiju nakon instalacije i puštanja u trajni rad sistema, kaže Benčić.
Maksimalna efikasnost
Inače, proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarne elektrane od 25 do 30 godina, što znači da je nakon povratka investicije proizvedena energija praktički besplatna, jer održavanja ovakvih kućnih ssitema nije preveliki trošak. Ukoliko postoje tehničke i ostale mogućnosti, ispravno je razmišljati opremiti kuću s toplotnim pumpama za grijanje i hlađenje, koje koriste električnu energiju proizvedenu putem fotonaponske elektrane, te ju pretvaraju u toplotnu energiju na način da za 1 kWh električne energije mogu dati oko 3,5-5,0 kWh toplotne ili rashladne energije, što cijeli paket čini još isplativijim, odnosno optimalnijim za korištenje.
“Naravno, daljnja nadogradnja može ići u smjeru skladištenja viškova proizvedene energije u male kućne baterijske sisteme, koji mogu biti upravljani te se energija iz njih može koristiti prema modelu koji najbolje odgovara određenom kućanstvu, dakle tailor-made (krojački) model korištenja proizvedene energije. Takođe, sve je više električnih automobila na našim putevima, pa ukoliko domaćinstvo posjeduje jedan takav, nezavisnost punjenja u obliku male kućne punionice, u paketu sa baterijama i solarima na krovu, može porodicu učiniti potpuno energetski neovisnom i samoodrživom”, ističe Benčić.
Na javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatske, koji je objavljen u martu ove godine zaprimljeno je 7418 prijava građana. Po iznosu sredstava, s 120 milijuna evra, to je bio dosad najizdašniji ovakav poziv. Za mjere energetske efikasnosti i/ili ugradnju sistema za korištenje obnovljivih izvora energije građani su mogli dobiti čak do 62.120 evra bespovratnih sredstava.
Doznajemo kako su u Fondu samo u protekle tri godine isplatili sredstva za više od 3000 fotonaponskih elektrana u porodičnim kućama, dok je veliki broj ugovora još u provođenju. Ističu kako će podsticanje obnovljivih izvora energije podstaknuti građane da uzmu energiju u svoje ruke, gotovo pa doslovno te da doista proizvode koliko je dovoljno za njihove potrebe.
Energetske zajednice i dijeljenje energije
U Zelenoj energetskoj zadruzi zagovaraju i realizaciju mogućnosti dijeljenja energije kako bi kroz model energetskih zajednica mogućnost korištenja električne energije proizvedene iz sunca mogli koristiti i građani koji ne žive nužno u porodičnim kućama i koji nemaju tehničke uslove za postavljanje solarne elektrane.
Jančić kaže da su energetske zajednice drugi korak u procesu uključivanju građana u solarizaciju koji pruža mogućnost dijeljenja električne energije iz jedne ili više solarnih elektrana među više domaćinstava, ali i objekata javnih ustanova i preduzeća. “Na taj način stvaramo energetski nezavisne lokalne zajednice koje samostalno mogu odlučivati kako će upravljati energijom koju proizvode”, poručio je.
Ističe da u okvirima trenutno mogućeg, Zelena energetska zadruga pokazuje primjer onoga što je moguće kroz energetske zajednice putem energetske zadruge ZEZ Sunce koja realizuje projekte solarnih elektrana članskim ulozima članova zadruge, a sve s ciljem omogućavanja građanima ulaganje sredstava u projekte solarnih elektrana, ostvarivanje prinosa od uloženog, a dugoročno i korištenje solarne energije koju zadružne solarne elektrane proizvedu u svom domu ili poslovnom objektu.
“Sve veći broj vlasnika solarnih elektrana na porodičnim kućama, stvaranje energetskih zajednica koje međusobno dijele energiju i energetskih zadruga koje ulažu sredstva građana u realizaciju projekata solarnih elektrana temelj su onoga što u Zelenoj energetskoj zadruzi zovemo građanskom energijom. Građanska energija nam je važna prilika za snažniji iskorak u zelenu tranziciju i to na način da se od te tranzicije osigura korist te energetska sigurnost naših građana i lokalnih sredina”, ističe Svibor Jančić.
Izvor: HINA
