Pametna brojila čitaju potrošnju i proizvodnju struje iz solarnih panela

Pametna brojila, kako nazivamo savremena digitalna brojila, imaju mogućnost registrovanja potrošene (preuzete) i proizvedene (predate) električne energije, što je korisno kod domaćinstava (prozjumere) koja proizvode struju iz solarnih panela.

Od oko 3,7 miliona brojila koliko ih ima u Srbiji, svega je 150.000 „pametnih”, što je na nivou statističke greške, a kako je najavljeno očekuje se da bi u narednih godinu dana ova nova, moderna brojila trebalo da dobije oko 470.000 domaćinstava.

 Razlog zašto se duže od decenije čeka da se ovaj veliki posao završi je između ostalog i činjenica da nije moglo da se odluči (ni posle tendera) ko će da dobije ovaj finansijski unosan posao, iako Srbija ima i svoju proizvodnju „pametnih” brojila, pa je po logici stvari trebalo uposliti domaću pamet.

Priča o uvođenju novih, „pametnih” brojila na koje građani Srbije čekaju duže od decenije, ponovo je aktivirana ovih dana.

U prvoj fazi za zamjenu brojila obezbeđeno 110 miliona evra

Ipak, za građane bi ovo trebalo konačno da bude lepa vest jer će se greške u očitavanju potrošnje svesti na minimum, što sada nije slučaj, a za „Elektroprivredu Srbije” ovo je način da reši problem nelegalnih priključaka i krađe struje. Za prvu fazu zamene brojila država je obezbedila 110 miliona evra, a dalju dinamiku diktiraće priliv novca i tehnički kapaciteti.

– Bitno je da će ovo posebno pomoći svima onima koji sami proizvode električnu energiju u svojim domaćinstvima preko solarnih panela, jer su postojeća brojila kod većine starije proizvodnje i nisu u mogućnosti da mere struju u oba smera – kada se preuzima iz mreže i kada se predaje na mrežu. Iz tog razloga se, budući da se ugradnjom solarne fotonaponske elektrane na krovu, otvara mogućnost predaje električne energije u električnu mrežu, mora ugraditi odgovarajuće, dvosmerno brojilo, koje može registrovati kako preuzetu, tako i predatu struju – kaže za „Politiku” Željko Marković, stručnjak za energetiku i jedan od bivših direktora u EPS-u.

Savremena digitalna brojila, ili kako ih još nazivamo „pametna”, imaju mogućnost registrovanja potrošene (preuzete) i proizvedene (predate) električne energije. Stoga, naročito kada je reč o domaćinstvima mora da se izvrši prethodna zamena brojila, kako bi se omogućila ugradnja solarne fotonaponske elektrane, objašnjava naš sagovornik.

Električna brojila nude i više mogućnosti praćenja potrošnje

Upitan da li potrošač koji ima „pametno” brojilo može dnevno da prati potrošnju, a ne da mu se struja jednom mesečno očitava, odgovara da to sve zavisi od tipa „pametnog” brojila i njegovih mogućnosti za komunikaciju i praćenje.

– „Pametna” brojila koje elektrodistributivna preduzeća ugrađuju imaju mogućnost merenja u svakom trenutku, tako da elektrodistribucija putem nekog od vidova komunikacije, daljinski može da očitava snagu i potrošnju električne energije kad god to poželi. I sam kupac može sa displeja da vidi vrednosti potrošnje, ali obično kupci nemaju mogućnost da putem neke aplikacije komuniciraju sa brojilom koje je postavila elektrodistribucija i očitaju potrošnju – objašnjava Marković.

Ipak, dodaje, za one kupce, koji to žele, moguće je postaviti u delu unutrašnje instalacije, posle mernog mesta sa brojilom, uređaje koji su u principu jako slični „pametnim” brojilima, i koji komunikaciju imaju preko bežičnog pristupa (putem vaj-faj mreže), pa kupci primera radi sa aplikacije za mobilni telefon, mogu očitavati sve svoje parametre za svoju kuću, stan ili poslovni prostor.

Prozjumeri u Srbiji razočarani – spore procedure i nepovoljan obračun

– Tu pored potrošnje, mogu pratiti i trenutnu snagu, napone, struje i druge parametre u vezi sa potrošnjom. Cene takvih uređaja kreću se u rasponu od nekoliko stotina evra, zavisno od proizvođača. Naravno, i elektrodistributivna preduzeća, kada poseduju infrastrukturu sa „pametnim” brojilima, mogu razmišljati da svojim kupcima pruže i takvu vrstu usluge – naglašava Marković.

Na žalost, navodi, „pametna” brojila ne mogu da omoguće potrošaču da vidi šta mu od kućnih aparata najviše troši i kada je koji uređaj radio tokom meseca. Ona to ne mogu, budući da ova brojila mere samo ukupnu potrošnju, a ne po svakom kućnom aparatu. Moguće je ugraditi gore pomenute uređaje za svakog od potrošača, kao deo unutrašnje električne instalacije, ali to naravno i košta. Ipak, sve većim prodorom tehnologije „internet stvari” mnogi kućni aparati već sada imaju karakteristike daljinskog upravljanja i očitavanja, dakle komunikacije i razmene podataka, uz specijalizovane aplikacije na mobilnom telefonu ili tabletu, pa u narednim godinama možemo očekivati da će putem takvih aplikacija moći da se prati i njihova potrošnja, kao i drugi parametri.

– Tehnologija za sve to postoji već godinama, nije skupa, pa verujem da će i ove mogućnosti uskoro sve više biti nuđene od proizvođača kućnih aparata, budući da su „pametni” domovi ili „pametne” kuće odavno realnost i da se sve više aparata proizvodi sa mogućnostima za komunikaciju unutar „pametnog” doma – zaključuje Marković.

Izvor: Politika