Ostale su još samo 3 godine: karbonski budžet za 1,5 °C je gotovo nestao
Za samo tri godine, odnosno već 2028. godine, čovječenstvo bi moglo da potroši preostali karbonski budžet za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C .
Kako pokazuje nova studija, do tada bi mogla da bude oslobođena količina gasa sa efektom staklene bašte koja bi praktično onemogućila ispunjenje cilja iz Pariskog sporazuma.
Prema tom sporazumu, države su se obavezale da zadrže povećanja globalne prosječne temperature na nivou koji je znatno niži od 2 °C , u odnosnu na predindustrijski nivo, odnosno da će uložiti napore u ograničavanju povećanja temperature na 1,5 °C, u odnosu na predindustrijski nivo.
Centralna procjena preostalog karbonskog budžeta za ograničavanje porasta temepreture do 1,5°C iznosi 130 milijardi tona karbon dioksida, od početka 2025. godine. Prema Studiji o indikatorima globalnih klimatskih promjena objavljenoj u časopisu Earth System Science Data, ovo bi se iscrpilo za nešto više od tri godine sa trenutnim nivoima emisija CO2, a budžet za 1,6°C ili 1,7°C mogao bi se premašiti u roku od devet godina.
Iako postizanje porasta globalne temperature od 1,5°C u jednoj godini ne znači da je došlo do kršenja Pariskog sporazuma – za to bi prosječne globalne temperature morale premašiti 1,5°C tokom više decenija – ovi rezultati potvrđuju koliko daleko i brzo emisije idu u pogrešnom smjeru. A uticaji će prestati da se pogoršavaju tek kada emisije CO2 iz fosilnih goriva i deforestacije dostignu neto nulu.
Prilikom analize dugoročnih promjena temperature, najbolje procjene pokazuju da su između 2015. i 2024. godine prosječne globalne temperature bile 1,24°C više nego u predindustrijskom dobu, pri čemu je 1,22°C uzrokovano ljudskim aktivnostima, što znači da je, u suštini, naša najbolja procjena da je svo zagrijavanje koje smo vidjeli u posljednjoj deceniji uzrokovano ljudskim djelovanjem.
Ova nova međunarodna studija prikazuje lošu sliku: tempo klimatskih promjena se ubrzava, nivo mora raste brže nego ikad, a Zemlja apsorbuje više toplote sa razornim posljedicama, od toplijih okeana do intenzivnijih vremenskih ekstrema.
Ostali ključni nalazi:
- Zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem povećavalo se po stopi od oko 0,27°C/deceniju (2015-2024).
- Posljednja decenija (2015-2024) bila je 0,31°C toplija od prethodne decenije (2005-2014). Ove promjene, iako donekle pojačane izuzetno toplim godinama 2023. i 2024., uglavnom su u skladu sa stopama zagrijavanja tokom posljednjih nekoliko decenija.
- Brzo zagrijavanje u posljednjih nekoliko decenija rezultiralo je rekordno ekstremnim temperaturama , sa prosječnim maksimalnim temperaturama koje su dostigle 1,9°C tokom decenije 2015-2024 i rastu znatno brže od globalne srednje temperature.
„Stvori ne samo da postaju gore – one se pogoršavaju sve brže”, rekao je Zik Hausfater, jedan od autora studija.
Our new paper updating key metrics in the IPCC is now out, and the news is grim:
— Zeke Hausfather (@hausfath) June 18, 2025
⬆️ Human induced warming now at 1.36C
⬆️ Rate of warming now 0.27C / decade
⬆️ Sharp increase in Earth's energy imbalance
⬇️ Remaining 1.5C carbon budget only 130 GtCO2 pic.twitter.com/YDjbX7Yi4p
„Aktivno se krećemo u pogrešnom pravcu u ključnom periodu u kojem bismo morali da delujemo kako bismo postigli najambicioznije klimatske ciljeve. U nekim izjveštajima se može pronaći tračak nade – ali mislim da u ovom slučaju toga jednostavno nema. ”
