Nacionalni energetski i klimatski plan BiH – šta donosi Nacrt dokumenta?
Nacionalni energetski i klimatski plan BiH, odnosno njegov nacrt, predmet je javnih konsulatacija, koje traju do kraja jula.
Nevladina ekološka agencija Bankawatch analizirala je nacrt ovog dokumenta, uz opasku da „donosi neka važna poboljšanja”, naročito u poređenju sa prethodnim planskim dokumetima BiH.
Nema novih postrojenja na fosilna goriva
Uprkos značajnom potencijalu solarne energije i vjetra, vlade Federacije BiH i Republike Srpske neumorno su se zalagale za izgradnju novih elektrana na ugalj kao što su Tuzla 7 i Ugljevik III – kao i višedecenijske hidroenergetske projekte na vrlo osjetljivim lokacijama, navodi se u izvještaju.
Ipak, nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH, NECP-a, konačno izgleda kao da je napisan u 21. vijeku: u njemu se navodi da neće biti novih elektrana na fosilna goriva – ugalj ili gas. Ovo je značajan korak koji se mora zadržati u konačnoj verziji NECP-a, navode u Bankwatchu.
Sistem trgovanja emisijama do 2026.
Za razliku od nacrta NECP-a Srbije, nacrt ovog dokumenta u BiH, odražava činjenicu da dolazi Mehanizam za prilaođavanje granice karbona (CBAM) i uključuje uvođenje sistema trgovanja emisijama do 2026. godine. U stvarnosti, ako BiH želi izbjeći uticaj CBAM-a na energetski sektor, sistem trgovanja će morati da bude uspostavljen do 1. januara 2026. godine.
Loše – ilegalne elektrane na ugalj
Nacrt ne krije činjenicu da će termoelektrane Tuzla 4 i Kakanj 5 nastaviti sa radom i nakon dozvoljenog vijeka trajanja . Takođe, nisu date bilo kakve informacije o ulaganjima u kontrolu zagađenja u drugim termoelektranama, zbog čega postoji velika vjerovatnoća da planiraju nastaviti s radom na sadašnjem nivou zagađenja.
U Bankwatchu podsjećaju na njihov najnoviji izvještaj “Comply or Close”, u kojem se navodi da su u 2022. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana uključenih u Nacionalni plan smanjenja emisija u BiH bile – osam puta više od dozvoljenih. Emisije prašine iz TE Gacka bile su čak dvanaest puta veće od dozvoljenih.
Ovakva situacija ne može da traje do 2030 godine. S obzirom da je ovo, kako navode, “pitanje života i smrti”, postrojenja moraju poštovati pravila ili biti zatvorena, a u planu mora biti jasno kako će se to dogoditi.
Nejasna sudbina blokova 3 i 4 TE Tuzla
U Bankawatchu navode da je većina nacrta jasno napisana, ali smatraju da budućnost rada blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla, nije dovoljno razjašnjena.
Gas
Budući da se ne planiraju nove elektrane na fosilni gas, zbunjujuće je zašto se još uvijek promovišu dodatne gasne interkonekcije.
Gas je, navode u Bankwatchu, isto toliko fosilno gorivo koliko i ugalj. U narednih nekoliko decenija će morati da se ukine, tako da sada nema smisla graditi skupu, novu gasnu infrastrukturu. Jednom kada se određeno gorivo učvrsti u energetskom miksu, potrebne su decenije i decenije da se udalji od njega. Stoga NECP mora biti mnogo odlučniji u pogledu smanjenja potražnje za gasom, a ne izgradnje skupe infrastrukture da bi se potražnja zadovoljila i proširila.
Hidroenergija je smanjena, ali je još uvijek prevelika
Elektroprivreda i entitetske vlade u BiH decenijama zagovaraju mnoštvo velikih brana, uključujući rijeke Drinu, Neretvu, Bosnu, Lim, Ljutu i Vrbas. Projekti se rijetko otkazuju, čak i kada je jasno da se neće izvoditi. Kao rezultat toga, Okvirnom energetskom strategijom za 2018. godinu planirano je 750 MW nove velike hidroelektrane do 2035. godine, sa 33 potencijalna projekta, samo u Republici Srpskoj.
U poređenju sa tim, 195 MW planiranih do 2030. u nacrtu NECP-a predstavlja značajno smanjenje. Iako to ne piše, to se očito odnosi na HE Dabar od 160 MW i HE Ulog od 35 MW koje su trenutno u izgradnji – i to mora biti jasnije.
Ali u stvarnosti, BiH od 2010. godine nije dovršila nijednu novu “grinfild” hidroelektranu snage veće od 10 megavata MW – osim Bočca 2, ali na postojećoj brani. U odnosu na ovu realnost, čak 195 MW bi moglo biti preambiciozno, posebno s obzirom na to koliko su elektrane kontroverzne.
Obje su u Republici Srpskoj, sa potencijalno katastrofalnim posljedicama u Federaciji BiH, navodi se. Stalni komitet Bernske konvencije već je zatražio da se gradnja elektrane Ulog obustavi, dok se ne ispune brojni uslovi i zatražio od nadležnih da spriječe gradnju na drugim potencijalno zaštićenim lokacijama, uključujući i one koje bi mogla da ošteti gradnja HE Dabar. S obzirom na ovu situaciju, moguće je da jedno ili oba postrojenja, nikada neće biti završena, tako da nacrt NECP-a treba ispitati alternativne scenarije bez njih, navode u Bankwatchu.
Nacrt kao dobar početak
Pozitivni elementi nacrta, naročito zaustavljanje novih elektrana na fosilna goriva i sistem trgovanja emisijama – moraju se zadržati, ali biomasa ostaje problem. Sam nacrt priznaje da je potrebno više istraživanja o dostupnosti biomase u BiH pa je krajnje nerazumno oslanjati se na nju, ocjernjuju u Bankwatchu.
Čini se da planovi za izgradnju novih gasovoda postoje zbog inercije, a ne zato što NECP zaista zavisi od njih, ali ipak – potrebno je istražiti alternative.
Autori carta su, smatraju u Bankwatcu, previše optimistični u pogledu potencijala biogoriva i hidrogena u transportu, ali uopšte ne spominju željeznički transport putnika. Oni takođe nagoveštavaju spaljivanje otpada za energiju u nekim dijelovima nacrta – ideja koja se mora brzo ugasiti, naročito u zemlji sa zakonodavstvom u oblasti zaštite životne sredine, kao što je BiH.
Ali, generalno gledano, nacrt je dobar početak. Ako se poboljša kako je predloženo, može pružiti solidnu osnovu BiH da konačno krene sa energetskom tranzicijom, zaključuju u Bankwatchu.
