Koje klimatske politike donose najviše koristi – rezulati studije u 41 državi na šest kontinenata
Istraživači su predstavili prvu sveobuhvatnu globalnu procjenu 1.500 mjera klimatske politike iz 41 zemlje na šest kontinenata.
Nalazi otkrivaju otrežnjujuću realnost: brojne klimatske politike nisu uspjele postići potrebno smanjenje emisija.
Identifikovana su samo 63 slučaja uspješne klimatske politike, od kojih je svaka dovela do prosječnog smanjenja emisije od 19 %, sa ukupnim smanjenjem emisija između 0,6 milijardi i 1,8 milijardi metričkih tona CO 2 .
Ključna karakteristika uspješnih slučajeva je uključivanje poreskih i cjenovnih podsticaja u dobro osmišljene kombinovane politika.
Objavljena u časopisu Science , ova studija bez presedana pruža detaljnu analizu uticaja širokog spektra mjera klimatskih politika, koje su provedene u između 1992-2022. godine.
Analizirali su četiri sektora: građevinarstvo, električnu energiju, industriju i transport. Ispitivali su osam vrsta političkih intervencija, fokusirajući se prvenstveno na: politike cijena, kao što su porezi na karbon i dozvole koje se mogu kupiti i prodati; regulaciju, kao što su zabrane, građevinski propisi i pravila o energetskoj efikasnosti; primjenu ili uklanjanje subvencija, kao što su vladine isplate vlasnicima nekretnina za ugradnju solarnih panela na krovovima, ili ukidanje poreskih olakšica za industriju fosilnih goriva.
“Naši nalazi pokazuju da više politika ne znači nužno bolje rezultate. Umjesto toga, pravi spoj mjera je ključan. Na primjer, subvencije ili propisi sami po sebi nisu dovoljni; samo u kombinaciji s instrumentima zasnovanim na cijenama, kao što su porezi na karbon i energiju , mogu donijeti značajna smanjenja emisija”, objašnjava glavni autor studije Nicolas Koch.
Na primjer, u industrijskom sektoru, kineski pilot sistemi trgovine emisijama značajno su smanjili emisije nakon nekoliko godina, uz podršku manjih subvencija za fosilna goriva i jačih finansijskih podsticaja za energetsku efikasnost.
Studija ističe konkretne primjere koji ilustruju ovu tezu. Na primjer, istraživači pokazuju da zabrane termoelektrana ili automobila sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem ne rezultiraju velikim smanjenjem emisija – kada se provode same. Uspješni slučajevi nastaju samo u kombinaciji sa poreskim i cjenovnim podsticajima, kao što je prikazano u Velikoj Britaniji za proizvodnju električne energije na ugalj ili u Norveškoj za automobile.
U sektoru električne energije, Velika Britanija je postigla velika smanjenja emisija kroz minimalnu cijenu karbona, subvencije za obnovljivu energiju i plan za postupeno izbacivanje uglja.
Njemačka reforma ekoliških poreza i uvođenje putarine za kamione je još jedna značajna uspješna priča u sektoru transporta.
Prateća interaktivna veb stranica, „Istraživač klimatske politike“, nudi detaljne uvide u specifične zemlje, sektore i mere politike.
